Specijalizovana laboratorija za metaboličke bolesti Kliničkog centra Srbije počela je da radi punim kapacitetom i do kraja godine planirano je da se uradi 1.500 do 2.000 analiza novorođenčadi.

Analize će se raditi na 12 metaboličkih poremećaja o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Laboratorija pripada Centru za medicinsku biohemiju KCS nalazi na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Višegradskoj.
Direktor Centra za medicinsku biohemiju doc. dr Sanja Stanković kaže da su analize intenzivnije počele da se rade od prošle nedelje kada je startovao pilot projekat kojim je obuhvaćeno 1.500 do 2.000 novorođenčadi.
Pojašnjava da se uzorci uzimaju iz kapilarne krvi novorođenčeta i da analize rade na 12 metaboličkih bolesti koje su vezane za metabolizam proteina, ugljenih hidrata i masti.
“Vrlo je važno da se uradi skrining na ove bolesti koje su podmukle. Novorođenče koje ima jedan ovakav metabolički poremećaj praktično ni po čemu nije različito od novorođenčeta koje nema metabolički poremećaj”, pojasnila je Stanković za Tanjug.
Podseća da se simptomi bolesti mogu ispoljiti nakon nekoliko nedelja od rođenja, čak i više meseci i godina, te je važno da se bolest otkrije na vreme jer se većina njih mogu uspešno lečiti.
Stanković kaže da je uzor Srbije bila Češka koja je, takođe, na početku započela pilot projektom da bi nakon desetak godina ušla u skrining svih novorođenčadi.
“To je i naš cilj da nakon ovog pilot projekta počnemo da radimo skrining svih 70.000 novorođenčadi koja se rode u našoj zemlji”, pojasnila je ona.
Ideja je bila da pilot projektom bude obuhvaćena novorođenčad iz porodilišta u Višegradskoj, a Stanković kaže da se na analizu može slati krv novorođenčadi iz svih porodilišta u Srbiji.
Napominje da materijal za analizu šalju zdravstvene ustanove, da ne mogu roditelji pojedinačno da donose novorođenče.
“Novorođenčetu se uzima krv iz pete od 24 do 72 sata po rođenju. Uzima se uzorak kapilarne krvi koja se stavlja na odgovarajuće “kartice”, one se osuše i onda se šalju ili donesu u laboratoriju”, pojasnila je ona.
Izvor: Mondo
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Pedijatar dr Ljiljana Lukić: Moguće komplikacije kovida kod dece
Autor: Jelena Bulajić Deca u manjoj meri oboljevaju od kovida 19. Ako se to desi možda najlčešće imaju blage simptome. Međutim,...
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa?
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa? Poverenje stručnjacima, naučnicima, institutima za javno zdravlje – ili nadrilekarima sa YouTube i Facebooka? Piše: Miloš Babić, neurobiolog i molekularni biolog 1....
Studija: Maske blokiraju 99,9 odsto velikih kapljica koje nose koronavirus
Žena u uspravnom položaju udaljena dva metra od muškarca koji kašlje bez maske izložena je 10.000 puta više širenju kapljica koje potencijalno nose virus, pišu u časopisu Royal Society Open...
Dr Miodrag Stojković: Plastika je pogubna po plodnost
“Zemlja i voda su najveći rezervoari plastike. Problem nije samo u tome što proizvodnja plastike decenijama stalno raste, već što se...
Nema komentara.