Upis đaka prvaka počinje za mesec dana: U pojedinim školama previše prijava, mesta skoro popunjena

Kvalitet nastave, jezici koji se uče i hrana koja se nudi đacima, samo su neki od razloga zbog kojih roditelji predškolaca neretko pišu molbe željenim školama umesto da decu upišu u onu kojoj teritorijalno pripadaju

Upis đaka u prvi razred osnovne škole počinje za manje od mesec dana, a u pojedine beogradske škole je stiglo toliko molbi da već mogu da oforme kompletna odeljenja.

Kvalitet nastave, jezici koji se uče i hrana koja se nudi đacima, samo su neki od razloga zbog kojih roditelji predškolaca neretko pišu molbe željenim školama umesto da decu upišu u onu kojoj teritorijalno pripadaju. Rok za predaju molbi je istekao 1. februara, dok će o njihovom ishodu roditelji biti obavešteni najkasnije do početka maja.

- Advertisement -

Jedna od škola koja već tradicionalno može da popuni mesta i pre zvaničnog početka upisa je OŠ „Drinka Pavlović“ na Starom gradu.

– Maksimalno možemo da upišemo 120 prvaka, dok molbi imamo i više od tog broja. Kao glavne razloge roditelji su navodili to što rade u blizini, što škola ima kuhinju, učenje nemačkog jezika po intenzivnom kursu, to što je neko iz porodice već išao u istu školu – priča v. d. direktora Jole Bulatović.

On ističe da se u školi trude da te razloge uvaže, ali da će mnoge morati da odbiju kako bi bilo mesta za decu koja teritorijalno pripadaju ovoj osmoletki.

– Iako upis zvanično počinje u aprilu, mi smo već počeli da zakazujemo testiranja učenicima koji su na teriotoriji škole, kao i onima koji imaju braću i sestre u njoj – kaže Bulatović.

Pune ruke posla oko predstojećeg upisa već imaju i u OŠ „Vlada Aksentijević“ na Paliluli.

– Svima koji su poslali molbe mi smo savetovali da se prijave i u drugim školama jer ih je već više od sto, a upisaćemo 80-85 prvaka – kaže direktor Nebojša Novović.

- Advertisement -

Desetine molbi dobijaju i škole u drugim delovima grada.

– Ove godine upisujemo četiri odeljenja po 30 učenika, a stigle su nam 53 molbe, uglavnom roditelja koji su išli u školu ili čija starija deca već idu u nju. Kao razlog navode i kvalitetnu nastavu i predavače, opremljenost škole… Ipak, prioritet su deca koja žive u blizini, kada završimo njihov upis, onda ćemo razmatrati molbe – objašnjava Gordana Srećković, v. d. direktora zemunske OŠ „Svetozar Miletić“.

U školske klupe ovog septembra bi prvi put trebalo da sednu rođeni od 1. marta 2011. do 29. februara 2012. Prema podacima Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu, očekuje se da 15.000 dece ove godine krene u prvi razred.

– Lani najmanji broj prvaka, 15 đaka, upisale su OŠ „Sutjeska” u Zemunu i OŠ „Janko Katić“ Rogača, a tradicionalno najveći broj prvaka upisala je OŠ „Nikola Tesla“ Vinča, 310 učenika – kažu u Sekretarijatu.

 

(Telegraf.rs/Blic)

spot_img

Najnovije

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img