Kreativan, vešt i vredan čovek je uvek slobodan

Onaj ko poseduje bilo kakvu ličnu umešnost ili veštinu – ima uvek pametnija posla od gledanja kroz tuđi prozor ili ključaonicu.

Već dve decenije skoro svakodnevno upoznajem kreativne i preduzimljive ljude. Po pravilu su prepušteni sami sebi. Još gore – ljudi koji nešto stvaraju proglašavaju se za čudake i lujke, a često su izloženi i otvorenom ili prikrivenom podsmehu. Njihovi talenti i ideje zatvoreni su i izolovani u klaustofobičnom okruženju koje se pretežno bavi trivijalnostima, pukim preživljavanjem, ili gubljenjem vremena.

Ta učmala i depresivna sredina masovno favorizuje kalkulanstvo, „gde sam tu ja“ rezon, „bolje džaba sedeti nego džaba raditi“ – i slične mudrosti koje od ljudi prave pasivne biljke prikovane za ekran. Ljudi koji ništa ne umeju sami – su tiha većina. Oni nam kroje kapu. Šeprtlje.

- Advertisement -

Svi mi smo stvoreni da stvaramo. To je naša suština – a ne nekakav atavizam ili sistemska greška. Ipak – ideja o „svojih deset prstiju“ je izvrgnuta ruglu. Ljudi koji nešto rade sopstvenim rukama izjednačavaju se sa priprostim „manualcima“ i „šljakatorima“. Čak i kada ih neko nazove „majstorima svog zanata“ to u sebi nosi nešto pežorativno, jer majstori odavno nisu visoko kotirani u svetu „faca“. Majstori mogu da budu sve – samo ne „face“. Da biste bili „faca“ morate biti šeprtlja. Nije fora umeti nego imati. Uprljati ruke je najveći blam. Ako imaš vešte ruke, barataš nekim zanatom/alatom, ili poseduješ neke umetničke ili stvaralačke sklonosti – za šeprtlje si blago retardirana ili socijalno neprilagođena osoba. Samo čudak koji radije samuje u nekoj garaži ili podrumu, umesto da pravi neku laku lovu, ili bar da se druži, provodi, gluvari…

Tužno. Ali ova priča ima jedan mnogo značajniji nivo.

Onaj ko zna nešto sam da uradi – lako razlikuje izgovore, šuplje priče, laži i prazna obećanja – od prave akcije. Onaj ko poseduje bilo kakvu ličnu umešnost ili veštinu – ima uvek pametnija posla od gledanja kroz tuđi prozor ili ključaonicu. On ili ona nemaju ni energije ni volje za zlobu i pakost bilo koje vrste. Onaj ko je svojim rukama stvorio nešto – ne čeka „država duradi“, već traži i nalazi načina da svoju sudbinu uzme u svoje ruke. Onome ko ume nešto sam da napravi (pa još i da proda) – ne možeš večito prodavati rog za sveću, i stalno ga praviti majmunom. On dobro zna koliko šta vredi. Do čega se dolazi znojem, i veštinom – a do čega praznim naklapanjem…

Zato šeprtlje ne mogu da nas smisle, i mrze nas više nego svoje prave zlotvore i tlačitelje.  Jer – za razliku od šeprtlje – šta god mu uradili, kreativan, vešt, i vredan čovek…

…je uvek slobodan.

 

- Advertisement -

Piše: Miodrag Ristić

Izvor: Detozin

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Otkad majstori nisu „face“? Dobar majsto je uvek bio i bice visoko na ceni i na lestvici postovanja u drustvu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img