5 malih stvari koje deci daju veliki osećaj sigurnosti

Sigurnost je temelj detinjstva – ona omogućava deci da istražuju, rastu i budu ono što jesu. Ljubav jeste osnov, ali kada je uparena sa osećajem sigurnosti koji dolazi iz porodice, dete zaista dobija krila.

Svi želimo da deca budu srećna, nasmejana i slobodna da budu ono što jesu. Ipak, osmeh i sreća nisu uvek proizvod samo lepih trenutaka – već i osećaja sigurnosti. Kada dete zna da ima kome da veruje, da ga roditelj prihvata bez obzira na sve, tada ono može da istražuje svet bez straha.

Važno je znati da sigurnost ne nastaje velikim gestovima, skupim poklonima ili savršenim planovima. Ona se gradi u malim, svakodnevnim stvarima – u načinu na koji govorimo, kako slušamo i kako reagujemo. Upravo te sitnice deci pokazuju da su vi tu za njih, da ih čujete, razumete i volite bezuslovno.

- Advertisement -

Dete može da razvija samostalnost tek kada prvo iskusi sigurnost roditeljskog zagrljaja


Evo pet načina kako da im to pružimo svakodnevno.

1. Uvek ispunjavajte svoja obećanja

Za dete, obećanje nije samo reč – ono je simbol poverenja. Kada obećate da ćete doći po njega u vrtić ili da ćete zajedno čitati knjigu pred spavanje, a to ispunite, ono gradi osećaj da se na vas uvek može osloniti.

S druge strane, neispunjena obećanja deci šalju poruku nesigurnosti. Zato, obećavajte samo ono što znate da je moguće ispuniti. Bolje je reći „Potrudiću se“ nego davati nerealna obećanja.

2. Imenujte osećanja deteta

Mnogi odrasli se i dalje bore da prepoznaju sopstvene emocije. Deci možemo pomoći da to nauče od najranijeg uzrasta. Kada kažete:

  • „Izgledaš tužno jer ti je drug otišao ranije?“

  • „Vidim da si ljuta jer ti je brat uzeo igračku.“

    - Advertisement -

dete shvata da je prirodno biti ljut, tužan ili uzbuđen. To im daje sigurnost da su njihove emocije važne i da neće biti odbijeni zbog njih. Vremenom će sami početi da imenuju osećanja i bolje ih razumeju, što vodi ka emocionalnoj stabilnosti.

3. Ostanite smireni kada pogreše

Greške su deo odrastanja, ali način na koji roditelj reaguje na njih presudan je za osećaj sigurnosti. Vikanje i kazne izazivaju strah i nesigurnost, dok smiren glas i razumevanje pomažu detetu da nauči iz situacije.

Kada dete zna da neće biti „odbačeno“ ili posramljeno zbog greške, lakše se usuđuje da proba nove stvari i razvija samopouzdanje. Roditeljsko smirenje u kriznim trenucima postaje njihov model kako da se nose sa sopstvenim problemima.

4. Negujte porodične rituale

Porodični rituali su mali, ali snažni stubovi sigurnosti. Oni ne moraju biti komplikovani – dovoljni su večernja priča, zajednička šetnja, filmsko veče petkom ili pica subotom.
Deca vole predvidljivost. Kada znaju da će određeni trenuci sigurno doći, osećaju toplinu i pripadnost. Ritualima šaljete poruku: „Ovo je naše vreme, samo za nas.“ Upravo ti trenuci ostaju duboko urezani u detinjstvu i kasnije postaju dragocene uspomene.

5. Recite „izvini“ kada pogrešite

Roditelji nisu savršeni – i deca to znaju. Ali ono što često previdimo jeste da deca uče mnogo iz načina na koji se mi ponašamo kada pogrešimo.

Kada kažete:

- Advertisement -
  • „Izvini što sam vikala, nisam bila u pravu.“

  • „Pogrešio sam, žao mi je.“

dete vidi da greška nije kraj sveta. Nauči da je normalno pogrešiti, ali i da je važno preuzeti odgovornost. Time im pokazujete da ljubav nije uslovljena savršenstvom, već iskrenošću i poverenjem.


Ovako izgleda emocionalna sigurnost u zdravoj porodici


Deci je potrebna ljubav, ali podjednako im je potreban i osećaj sigurnosti. On se ne gradi velikim rečima, već doslednim postupcima – kroz ispunjena obećanja, razumevanje osećanja, mirne reakcije, zajedničke rituale i spremnost roditelja da se izvini.

Kada dete raste u okruženju u kojem zna da je sigurno, da ga niko neće odbaciti zbog greške i da je voljeno baš takvo kakvo jeste – tada ono ima slobodu da raste u samopouzdanu, srećnu i empatičnu osobu.

spot_img

Najnovije

Ovih šest minuta u toku dana su najvažniji za dete

Iako zvuči malo - ali ovih šest minuta u toku dana mogu napraviti veliku razliku - u zavisnosti od toga kako ih provodite sa detetom...

Kada je vreme da dete krene samo u školu?

Kada će samo krenuti u školu zavisi najviše od toga koliko je dete zrelo, kako se snalazi kada je samo, među nepoznatim ljudima, da li je već išlo samo do prodavnice, druga iz komšiluka, koliko ima da hoda do škole, koji prevoz se koristi…

Psihoterapeutkinja Bjelac: „Suicidalne misli nisu slabost, već vapaj za pomoć“

Povodom Međunarodnog dana prevencije samoubistava, psihoterapeutkinja Sandra Bjelac govori o tome kako na vreme prepoznati znakove suicidalnih misli kod bližnjih, koji su najčešći uzroci takvog stanja i zašto je stigma najveća prepreka za traženje pomoći.

Od 12. oktobra nova pravila za Srbe na granicama sa EU

Novi sistem za proveru ulazaka (EES) biće aktiviran 12. oktobra u Hrvatskoj i drugim zemljama Šengena

Otvorene prijave za jubilarni FESTIVAL KAMPANJE SA SVRHOM 2025

Prijave za Festival društveno odgovorne komunikacije Kampanje sa svrhom – prvi i jedini festival ovog tipa u Srbiji – su otvorene!

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img