Zabrinjavajući rezultati male mature: Đaci iz 60 odsto okruga u Srbiji ispod proseka

Učenici iz čak 60 okruga u Srbiji imaju ispodprosečna postignuća na sva tri testa završnog ispita, pokazuje izveštaj o realizaciji junske male mature koji je uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Učenici iz čak 60 okruga u Srbiji imaju ispodprosečna postignuća na sva tri testa završnog ispita, pokazuje izveštaj o realizaciji junske male mature koji je uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Učenici iz Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda, Južnobačkog i Nišavskog okruga ostvarili su iznadprosečne rezultate na sva tri testa završnog ispita.

- Advertisement -

Okruzi sa najnižim postignućima na testu iz srpskog jezika i književnosti i matematike su Kosovsko-pomoravski, Raški 2 – Kraljevo i Prizrenski, a na trećem testu pored Kosovsko-pomoravskog i Raškog 2 – Kraljevo, pojavljuje se i Kosovski, navodi se u izveštaju o rezultatima završnog ispita na kraju osnovnog obrazovanja u školskoj 2023/2024. godini.

U izveštaju su prikazani rezultati završnog ispita 62.630 učenika koji su nastavu pohađali na srpskom jeziku i koji su malu maturu polagali u junu 2024. godine.

Učenici su bili najuspešniji na trećem testu, na kome su osvojili u proseku 13,90 poena od mogućih 20, potom na testu iz srpskog jezika i književnosti (prosek 11,57 poena), dok su najlošije uradili matematiku, gde je prosek 11,4 bodova.

Foto: Freepik

Kada je reč o trećem testu, najbolji prosečan rezultat je ostvaren iz hemije (16,14 poena), potom iz fizike (16,13 poena), istorije (14,43 poena), geografije (14,10 poena), a najslabiji iz biologije (12,54 poena).

Podsetimo da je najveći broj đaka (41,8 odsto) kao treći test izabrao geografiju, za biologiju se opredelilo 35,6 odsto, za istoriju 9,2, hemiju 6,9, a za fiziku 6,5 procenata.

„Kada posmatramo učenike koji imaju minimalan broj poena, uočavamo sledeće: iz srpskog jezika i književnosti je najveći broj učenika sa nula poena (49), sledi test iz matematike (29), dok na trećem testu taj broj iznosi 20. Iz biologije i geografije je po sedam učenika imalo nula poena, iz fizike i istorije po troje, dok je iz hemije u pitanju jedan učenik“, navodi se u analizi.

S druge strane, najviše učenika je imalo maksimalan broj poena na trećem testu – 2.200 (3,5 odsto), zatim iz srpskog jezika – 345 (0,6 procenata), a najmanje na testu iz matematike – 265 (0,4 odsto).

- Advertisement -

Kada je reč o predmetima koje su učenici polagali na trećem testu, najveći broj učenika je ostvario maksimalan broj poena na testu iz hemije – 17 odsto, istorije – 7,1 odsto, fizike – 4,4, geografije – 2,2, i biologije – 1,8 odsto.

Rezultati po okruzima

Posmatrano po okruzima, natprosečan rezultat iz srpskog imali su đaci iz sedam okruga: Pećkog, Kosovsko-mitrovačkog, Grada Beograda, Šumadijskog, Južnobačkog, Nišavskog i Moravičkog.

Postignuće učenika iz pet okruga: Sremskog, Rasinskog, Raškog 1 – Kraljevo, Pomoravskog i Severnobačkog na nivou je nacionalnog proseka, dok su ispod proseka đaci iz 19 okruga: Pčinjskog, Mačvanskog, Zlatiborskog, Podunavskog, Južnobanatskog, Kolubarskog, Zapadnobačkog, Braničevskog, Pirotskog, Topličkog, Srednjebanatskog, Zaječarskog, Severnobanatskog, Jablaničkog, Borskog, Kosovskog, Kosovsko-pomoravskog, Raškog 2 – Kraljevo i Prizrenskog okruga.

U matematici su znanje iznad proseka države pokazali učenici iz iz devet okruga: Pećkog, Kosovskomitrovačkog, Šumadijskog, Grada Beograda, Južnobačkog, Nišavskog, Pčinjskog, Sremskog i Rasinskog.

Postignuće učenika iz Moravičkog, Severnobačkog i Pomoravskog na nivou je nacionalnog proseka.

Niže postignuće od nacionalnog proseka pokazali su učenici iz 19 okruga: Kosovskog, Mačvanskog, Zapadnobačkog, Zlatiborskog, Topličkog, Jablaničkog, Raškog 1 – Kraljevo, Podunavskog, Južnobanatskog, Pirotskog, Braničevskog, Kolubarskog, Severnobanatskog, Borskog, Srednjebanatskog, Zaječarskog, Prizrenskog, Raškog 2 – Kraljevo i Kosovsko-pomoravskog.

- Advertisement -
Foto: Unsplash/Ben Mullins

Kada je reč o trećem testu iznad proseka je devet okruga: Pećki, Kosovsko-mitrovački, Šumadijski, Grad Beograda, Južnobački, Nišavski, Moravički, Pčinjski i Sremski.

Na nivou nacionalnog proseka su rezultati đaka iz Pomoravskog, Severnobačkog, Rasinskog i Mačvanskog okruga, dok su znanje ispod proseka pokazali učenici iz 18 okruga: Podunavskog, Zlatiborskog, Južnobavantskog, Kolubarskog, Raškog 1 – Kraljevo, Braničevskog, Zapadnobačkog, Jablaničkog, Srednjebanatskog, Pirotskog, Borskog, Topličkog, Prizrenskog, Severnobanatskog, Zaječarskog, Kosovskog, Raškog 2 – Kraljevo i Kosovsko-pomoravskog.

Autori analize napominju da u tumačenju pretežno rezultata koje su pokazali đaci iz Prizrenskog, Kosovskog, Kosovsko-pomoravskog i okruga Raški 2 – Kraljevo treba uvažiti višegodišnje nepovoljne uslove života i obrazovni kontekst, što se, kako kažu, svakako odrazilo i na njihova postignuća.

Kakvo je znanje vukovaca?

Kao i svih ranijih godina, devojčice su i na poslednjoj maloj maturi biče uspešnije od dečaka, pri čemu su razlike veće na testu iz srpskog jezika i književnosti nego na druga dva testa.

Utvrđeno je da učenici koji imaju više ocene postižu bolje rezultate na testovima. Međutim, očekuje se da ta povezanost bude izraženija, pre svega kada je reč o trećem testu, navodi se u izveštaju.

Prosečno postignuće vukovaca na sva tri testa je, kao što je i očekivano, više u odnosu na republički prosek.

Ovi đaci su bili najuspešniji na testu iz srpskog jezika i književnosti, zatim iz matematike, a najmanje su uspešni na trećem testu.

Svaki osmi svršeni osnovac iz prethodne generacije malih maturanata je nosilac diplome „Vuk Karadžić”.

Najmanje prosečno postignuće vukovaca beleži se u Kosovsko-pomoravskom, Prizrenskom, Kosovskom, Raškom 2 – Novi Pazar i Jablaničkom okrugu.

„Imajući u vidu da se radi o izuzetnim učenicima, očekuje se da njihova postignuća budu u proseku bar za jednu standardnu devijaciju veća u odnosu na republički prosek. Međutim, podaci pokazuju da to nije slučaj sa određenim brojem okruga, a najizraženije je u pomenutim okruzima“, piše u analizi.

Najviše prosečno postignuće vukovaca beleži se u Gradu Beogradu, Šumadijskom i Mačvanskom okrugu.

„Na osnovu odstupanja po okruzima, može se zaključiti da je znanje učenika nosilaca diplome ’Vuk Karadžić’ dosta neujednačeno“, konstatuje se u izveštaju.

Izvor: Danas.rs

spot_img

Najnovije

Podela nasledstva ne bi smela biti podela među decom

Rađanjem dece ljubav se ne deli, nego umnožava – to je ono što često možemo čuti i što bi jedino i trebalo biti prihvatljivo.

Šta raditi kada vaše dete kaže da mrzi školu

Kada vam dete kaže da „mrzi školu“, ne morate se odmah zabrinuti. Pedagozi objašnjavaju da je normalno da se deca povremeno žale, bilo da im je dosadno, da se osećaju neshvaćeno ili se bore s društvenim odnosima u razredu.

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img