Šta je ‘drugarica’ Ješić rekla o rodnoj ravnopravnosti i uticaju vaspitanja – davne 1967. godine

Mi možemo decu od početka učiti da nema muškog i ženskog posla. U pitanju su i naše navike. Nije samo kriv muškarac, tu je kriva i žena.

Pitanje rodne ravnopravnosti nije nešto o čemu se priča poslednjih godina, već je to tema bila i pre više decenija. O tome da je vaspitanje i rani razvoj ključan za stvaranje radnih navika i oblikovanje stavova po kojima će živeti i kasnije govorila je ‘drugarica’ Ješić, učiteljica, davne 1967. godine.

„Pa to je ono što ja hoću da kažem, a možda ne mogu da kažem kratko“ – započela je.

- Advertisement -

Vaspitanje – mi možemo decu od početka učiti da nema muškog i ženskog posla. Stvarati jednake radne navike jer onda ćemo dobiti ljude, ne sutra, kroz 30, 40, 50 godina – koji će drugčije misliti i drugčije raditi.

Međutim, imala sam otpor roditelja, otpor očeva. Na roditeljskom sastanku protest.

Instagram printscreen

‘Kako to? Zašto to? Što ti našu decu tako učiš? Kako to da dečak pere sudove?’“ – pitanja su sa kojima se susretala na roditeljskim sastancima. Mnogi roditelji, pre svega očevi, nisu bili na strani njenog viđenja vaspitanja.

Ipak, nije samo vaspitanje u školi ono što može da utiče na decu. Pre svega – to je naš lični primer, primer ponašanja roditelja u kući.

„‘Šta tata radi?’“ – pitanje koje se deci postavlja, kad dođe s posla. Uglavnom odgovaraju, 80 posto, uzme i čita novine, leži i čita novine. ‘A šta mama radi?’ Pere sudove, kuva ručak za sutra, sprema stan i tako dalje.

U pitanju su i naše navike. Nije samo kriv muškarac, tu je kriva i žena.

- Advertisement -

Meni smetaju navike, stavovi, da se nešto radi ženi – ‘perem TI sudove’ ili ‘doneo sam TI sa pijace’, TI – tebi znači, a nije ‘doneo sam NAM’ i ‘perem NAM sudove’.“ – rekla je učiteljica Ješić.

Na pitanje da li bi pre glas na izbornoj listi dala za muškarca ili ženu, ‘drugarica’ Ješić odgovara:

Ja ne gledam da li je žena ili muškarac, već kakav je čovek. Meni uopšte nije bitno da li je neko žena ili muškarac, tako bih volela da bude celom društvu.“

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Lola Krmpotic (@lolakrmpotic)

 Izvor: Instagram post

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img