Kad influenser postane uzor: Šta nas uči serija „Adolescence“?

Gledajući novu Netflix seriju „Adolescence“, teško je ostati ravnodušan. Nije to još jedna drama o mladima. To je ogledalo. Neka deca će u njemu prepoznati sebe, a mi odrasli – svoje propuste.

Gledajući novu Netflix seriju „Adolescence“, teško je ostati ravnodušan. Nije to još jedna drama o mladima. To je ogledalo. Neka deca će u njemu prepoznati sebe, a mi odrasli – svoje propuste.

Serija prati trinaestogodišnjeg dečaka koji, pod uticajem jednog popularnog influensera, počinje da menja svoje ponašanje. Ovaj izmišljeni lik ne nosi pravo ime, ali svako ko prati društvene mreže zna o kome se radi. Inspirisan je Andrewom Tateom i sličnima — ljudima koji su u stanju da u tri klika, jednim videom i par „muških pravila“, promene pravac razvoja deteta koje traži svoje mesto u svetu.

- Advertisement -

Ono što najviše boli jeste što ovaj put ne pričamo o detetu iz problematične porodice. Ne, ovo je dečak iz “normalne kuće”. A to je upravo poenta. Nezaštićen um adolescenata lako traži odgovore u ekstremima — naročito ako mi ne stignemo da mu ih damo na vreme.

Roditelji, nastavnici, treneri, pedagozi — svi mi koji radimo sa mladima moramo se zapitati:

Ko ih danas zapravo vaspitava?

Ko im je uzor kada mi nismo tu?

Da li ih učimo da prepoznaju manipulaciju?

Adolescencija je period u kom dete traži identitet, a ako ga ne nađe u zdravim odnosima, pronaći će ga u lažnim autoritetima s interneta. Serija “Adolescence” to prikazuje brutalno tačno, bez šminke i bez umanjivanja posledica.

Foto: Canva

Vreme je da skinemo ružičaste naočare. Ne možemo više sebi dozvoliti rečenice poput: „Moj sin to sigurno ne bi“, ili „To je samo faza“.

U ovoj fazi se oblikuje ličnost.
U ovoj fazi se lako klizne ka mržnji.
U ovoj fazi — naš glas mora biti jači od njihovog.

Šta možemo da uradimo kao roditelji i stručnjaci?

Razgovarajte, i kad mislite da ne žele da čuju.

- Advertisement -

Mladi često deluju nezainteresovano, ali slušaju. Važno je da znaju da imaju kome da se obrate — bez straha da će biti osuđeni ili posramljeni.

Naučite ih da prepoznaju manipulaciju.

Učite ih kritičkom mišljenju: Ko stoji iza sadržaja koji gledaju? Šta taj neko ima od toga? Da li to što priča zaista vodi ka zdravim odnosima?

Postavljajte granice i u digitalnom svetu.

Nije rešenje zabraniti internet, ali jeste pratiti, razgovarati i uključivati se u ono što gledaju. Budite radoznali, ne kontrolori.

Radite na svom modelu ponašanja.

- Advertisement -

Ne možemo tražiti od dece da poštuju žene, ljude ili granice — ako to ne vide kod nas. Najjača poruka dolazi iz ličnog primera.

Otvorite prostor u školama za ove teme.

Predavanja, radionice, prikazivanje serija poput „Adolescence“ i zajedničke diskusije mogu biti moćan alat. Ako ne govorimo o ovome — neko drugi će to učiniti umesto nas.

U vremenu kada influenseri preuzimaju ulogu mentora, vreme je da se mi odrasli podsetimo šta znači biti pravi uzor. Ne moraš biti savršen — samo prisutan. I spreman da razgovaraš. Jer tvoja reč, kad je izgovorena s ljubavlju i doslednošću, može biti glas koji će odjeknuti jače od svih algoritama.

Autor: Redakcija

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img