Mapa usamljenosti Evrope: Ljudi se sa godinama sve više povlače, najteže je starima u dve evropske zemlje

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara.

Novo istraživanje pokazalo je da se zemlje značajno razlikuju kada je reč o tome koliko su stariji ljudi usamljeniji u poređenju sa onima u srednjim godinama.

Evropljani, kako se navodi u istraživanju, mogu da očekuju da će se osećati sve usamljenije kako stare – dok bi Amerikanci mogli da prođu kroz najveću društvenu prazninu upravo u srednjim godinama.

- Advertisement -

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara. Ipak, često se doživljava kao nešto što pogađa vrlo mlade ili vrlo stare, dok se populacija srednjih godina često zanemaruje.

U ovom istraživanju, naučnici su merili nivo usamljenosti kod više od 64.000 ljudi uzrasta od 50 do 90 godina iz 29 zemalja – većinom evropskih. Koristili su skalu koja meri koliko često ljudi osećaju da im nedostaje društvo, da su isključeni ili socijalno izolovani.

Foto: Canva

Prema rezultatima, najusamljeniji u srednjim i poznim godinama bili su stanovnici Kipra i Grčke. S druge strane, najmanje usamljenosti zabeleženo je u Danskoj, Švajcarskoj i Austriji.

Usamljeniji sa godinama

Generalno gledano, ljudi postaju sve usamljeniji sa godinama – ali intenzitet tog osećaja zavisi od zemlje u kojoj žive. U Bugarskoj i Letoniji zabeležen je najveći porast usamljenosti sa godinama.

U svim uzrastima, usamljenost je bila povezana sa time što osoba ne radi, nije u braku, pati od depresije ili ima loše zdravlje – ali značaj tih faktora razlikovao se od zemlje do zemlje i u zavisnosti od uzrasta.


Pročitajte i: Osećate se usamljeno? Niste sami


U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, nezaposlenost je bila snažno povezana sa usamljenosti u srednjim godinama. To je bila jedina zemlja u kojoj su ljudi srednjih godina bili usamljeniji od starijih. (Sličan trend zabeležen je i u Holandiji, ali su podaci iz te zemlje nepotpuni, pa se tumače sa oprezom).

- Advertisement -

„Signal da treba da tražimo više kontakta“

Razlike između zemalja i uzrasta sugerišu da usamljenost nije samo prirodna posledica starenja, već je često rezultat šireg društvenog konteksta – poput obaveza na poslu ili u porodici, navode autori studije.

„Naši nalazi pokazuju da usamljenost nije problem isključivo starijeg doba„, rekao je Esteban Kalvo, dekan sa Univerziteta Major u Čileu i vodeći autor istraživanja.

„Pristup ‘jedna veličina za sve’ neće rešiti ovaj globalni izazov“, dodao je.

Izveštaj ima i nekoliko nedostataka – podaci su prikupljeni pre pandemije COVID-19, a u nekim zemljama odziv ispitanika bio je nizak, što može uticati na reprezentativnost rezultata.

Foto: Canva

Takođe, istraživači nisu posebno razdvajali uzroke usamljenosti koje su naveli. Na primer, osoba koja nije u braku mogla je biti razvedena, udovica ili nikada nije bila u braku, a osoba bez posla mogla je biti nezaposlena ili u penziji – što su razlike koje mogu imati značajan uticaj.

„Neki aspekti jednostavno nisu pod našom kontrolom… Svi na kraju izgubimo partnera“, rekla je Katerina Mauri, istraživačica iz Instituta za društvene i populacione studije u Briselu, za Euronews Health. (Nije bila deo tima koji je sproveo ovo istraživanje.)

- Advertisement -

Ipak, s obzirom na povezanost usamljenosti sa zdravljem i kvalitetom života, ona smatra da je to tema kojoj treba posvetiti više pažnje – i to bez obzira na uzrast.

„Usamljenost je deo života, ali postaje problem kada je hronična, kada vodi u depresiju. Ona je pomalo kao glad – znak da treba da potražimo više kontakata“, zaključuje Mauri.

Izvor: EUpravo zato/Euronews

spot_img

Najnovije

Fizičko kažnjavanje dece – loša praksa ili prihvatljiv vaspitni model

Naime, mnoge generacije odrastale su uz geslo "batina je iz raja izašla". U društvu je, makar do nedavno, uvreženo bilo mišljenje da fizička kazna ima pozitivne efekte u procesu formiranja ličnosti.

Na nemačkom aerodromu proveravaju roditelje koji putuju s decom van raspusta – ako nemaju odobrenje od škole, kazne do 2.500 evra po detetu

Posle svakog školskog raspusta, na aerodromu u Memingenu dočekuju se porodice koje se vraćaju. Policajci imaju pravo da provere školsku evidenciju.

Da li blizanci zaista dele telepatsku vezu

Postoje priče koje zvuče nemoguće, ali uporno pronalaze mesto u stvarnom životu. Jedna od njih je i takozvana „telepatska“ veza između blizanaca.

Sa 8 godina – BRONZA NA SVETSKOM PRVENSTVU u šahu

Boris Jakšić, dečak od osam godina, pokazao je izuzetno umeće u brzopoteznom šahu i osvojio bronzu na FIDE SVETSKOM PRVENSTVU ZA MLADE U UBRZANOM I BRZOPOTEZNOM ŠAHU

„Kako si danas, stvarno?“ – čas koji uči decu da razumeju sebe

U moru školskih obaveza, testova i očekivanja, retko se zastane i postavi jedno jednostavno, ali suštinski važno pitanje: kako se zaista osećamo?

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img