Da li svi mladi razumeju, koriste, govore engleski jezik? Može se reći – da. Ipak, postoje nijanse i u tom znanju, a način na koji su ga savladali, kao i motiv za učenje jezika je ono što pravi razliku.
– Danas veliki broj mladih, posebno tinejdžera, govori engleski gotovo savršeno, ne zato što su imali posebnu želju da ga nauče, već zato što ih je svakodnevni život na internetu na to jednostavno naterao – objašnjava profesorka engleskog jezika, Sara Milačić.

Kako profesorka Milačić dodaje, kroz online igre i digitalnu komunikaciju, mladi često dolaze u kontakt sa vršnjacima iz inostranstva, gde je engleski jedini zajednički jezik. U igrama se dogovaraju oko taktika i strategija, što ih motiviše da aktivno koriste jezik, uče nove izraze i spontano usvajaju govorne navike koje dolaze, najčešće, iz Amerike.
– Ipak, nisu svi u istoj poziciji. Ima i onih koji engleski ne koriste aktivno, nemaju prilike da ga govore, ali ga zato odlično razumeju kroz filmove, muziku ili serije bez prevoda – zaključuje profesorka.
Mladi danas ne uče engleski iz ljubavi prema jeziku već zato što im je neophodan.
Većina mladih danas engleski zapravo uči nesvesno, kroz svakodnevne aktivnosti: telefoni, društvene mreže, IT i tehnička terminologija koja im je neophodna, kao i sve veći broj engleskih izraza koji su se odomaćili u našem jeziku (poput lajkovanja, šerovanja ili šopinga).
Adolescencija, gejming i roditeljski kompas: Kako podržati dete u digitalnom svetu
U kojoj meri je znanje engleskog jezika kod mladih funkcionalno – da li mogu da se izraze jasno i precizno, da ga koriste za učenje, na putovanjima?
– Iz iskustva u radu sa decom i mladima mogu reći da se većina njih sasvim dobro snalazi sa engleskim jezikom, i u čitanju, i u slušanju, a sve češće i u učenju drugih predmeta kroz materijale na engleskom – rekla je Sara i dodala da je upravo internet omogućio gotovo neograničen pristup znanju, a engleski je postao ključ za otključavanje tog sadržaja.

Iako možda postoji izvesna nesigurnost u govoru, pogotovo zbog manjka prilika za verbalnu komunikaciju, većina se ipak uspešno izražava kada je potrebno. Upravo je to i pozitivna strana društvenih mreža, smatra profesorka Milačić:
Zavisnost od igrica – zvanično bolest
– Društvene mreže i digitalni sadržaji svakako su pozitivno uticali na razvoj jezičkih veština naročito u razumevanju i pisanju. Govor je još uvek izazov, ali sve manje. U savremenom svetu znanje engleskog jezika više nije prednost, ono se podrazumeva. Oni koji ga ne znaju, nažalost, često nailaze na teškoće u svakodnevnom snalaženju, jer je engleski postao deo svakog segmenta života. Upravo zato, mladi danas ne uče engleski iz ljubavi prema jeziku već zato što im je neophodan.
Autor: Nevena Dimitrijević Milanov, novinar portala Detinjarije