Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Međunarodni dan mentalnog zdravlja – 10. oktobar obeležava se svake godine širom sveta kako bi se naglasio značaj očuvanja i poboljšanja mentalnog zdravlja pojedinca, ali i društva u celini, kroz različite aktivnosti i medijsku podršku.

Tim povodom, dr Stanimir Čekerinac, specijalista psihijatrije u Opštoj bolnici Sremska Mitrovica, ukazao je na nekoliko važnih činjenica koje se tiču sve većeg broja psihosomatskih poremećaja, stanja i oboljenja, prenosi Ozon.rs.

- Advertisement -

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac. Kako ga savladati, individualno je pitanje. Svako mora da pronađe svoj način – muzika, sport, kuvanje… A kad to ne pomaže, ne treba bežati od stručne pomoći psihoterapeuta, psihijatra ili psihologa – rekao je dr Čekerinac.

Dodao je da depresija sve češće postaje vodeći problem savremenog doba:

– Depresija ima tendenciju da do 2030. godine bude najzastupljenija bolest u svetu. Takva osoba nije produktivna, ne može da radi, postaje razočarana, besna, svestan svoje nemoći. To nije samo lični, već i porodični problem.

Sve veći broj zavisnosti

Dr Čekerinac je upozorio i na rast različitih zavisnosti koje zahvataju sve generacije:

– Danas su ljudi zavisni od telefona, hrane, interneta. Ako nekome uzmete telefon, videćete paniku i nervozu. Mnogi mladi zloupotrebljavaju praškove i suplemente, mere svaki gram, opsednuti izgledom. Statistika je ozbiljna i zabrinjavajuća. Sve je više slučajeva kokainske i alkoholne zavisnosti, kao i upotrebe sintetičkih droga, koje su lako dostupne. Ipak, najstrašnija je zavisnost od kocke – ona razara porodice i ima nesagledive ekonomske posledice.


Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama


Nedostatak empatije

Na pitanje šta može biti „lek“ za savremene bolesti, dr Čekerinac kaže:

- Advertisement -

– Nedostaju emocije, empatija i razgovor. Ljudi su usamljeni. Empatija se svela na društvene mreže – imate milione lajkova, ali kad neko padne na ulici, niko neće prići. Poverenje i iskrena prijateljstva su retka, otuđenost svuda prisutna. Suština je – prihvatiti sebe. Kada to uspete, možete vladati sobom.

Prema njegovim rečima, porodica je temelj zdravog društva:

– Kada imate dete, morate ga vaspitavati da voli, da radi, da razlikuje dobro od lošeg. Vraćanjem osnovnim porodičnim vrednostima stvaramo zdrave pojedince, a samim tim i zdravo društvo.

Bolest savršenstva

Dr Čekerinac je citirao kolegu Rafaela Bonelija, koji govori o opasnosti perfekcionizma i opsesiji savršenim izgledom:

– Ljudi danas idu u teretanu ne zbog zdravlja, već da bi bili „izvajani“. To stvara pritisak i vodi u bolest. Perfekcionisti ne teže stvarnom savršenstvu, već sigurnosti, jer misle da ih nepogrešivost štiti od kritike i neuspeha.

Boneli poručuje:

„Čovek sa realnom samoprocenom postavlja zdrave ciljeve i tako dostiže unutrašnju slobodu. Tolerancija prema sopstvenim nesavršenostima oslobađa od pritiska, zavisnosti i potrebe za kontrolom. Samo slobodan čovek može biti istinski zdrav.“

- Advertisement -

Razumevanje ovih reči, kaže dr Čekerinac, danas je lek koji svako od nas treba da uzme – bez recepta.

Izvor: OZON.rs

spot_img

Najnovije

Moja priča: Kako su moji blizanci, rođeni u 30. nedelji, postali moji mali lavovi

Snažna i emotivna priča jedne mame prevremeno rođenih blizanaca...

Razlika između nemirnog deteta i deteta sa ADHD

Kod dece sa ADHD-om, i pored uredne inteligencije, proces sazrevanja pažnje, organizacije i samokontrole je usporen.

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img