Kako je nedelja postala dan odmora

Danas nam je sasvim prirodno da je nedelja dan kada se (uglavnom) ne radi – vreme za porodicu, duhovnost, odmor i predah od ubrzanog tempa svakodnevice.

Danas nam je sasvim prirodno da je nedelja dan kada se ne radi – vreme za porodicu, duhovnost, odmor i predah od ubrzanog tempa nedelje. Ali da li ste se ikada zapitali ko i kada je odlučio da baš nedelja bude taj posebni dan u sedmici?

Priča nas vodi unazad više od 1700 godina – u vreme Rimskog carstva, u doba kada se hrišćanstvo tek počinjalo širiti, a stari običaji još uvek bili živi.

- Advertisement -
Foto: Canva

Konstantin i početak hrišćanske epohe

Godine 321. nove ere, rimski car Konstantin II, sin čuvenog cara Konstantina Velikog i jedan od prvih hrišćanskih vladara, doneo je dekret kojim je nedelja proglašena za zvanični dan odmora i verskog obreda.


Da li ste znali da ne postoji NIJEDNA srpska reč koja počinje na ovo slovo


U dekretu stoji da se „časni dan Sunca” (dies Solis) mora posvetiti miru i odmoru. Toga dana državne institucije, sudovi i većina trgovina prestajali su sa radom, dok su seoski radovi mogli da se nastave ako je to bilo neophodno. Odluka je bila revolucionarna – spojila je paganske tradicije (poštovanje Sunca) sa novom hrišćanskom verom koja je uzimala maha.

Zašto baš nedelja?

U mnogim antičkim kulturama, nedelja je bila povezana sa Suncem. Rimljani su je zvali dies Solis, dan Sunca, koji je simbolizovao svetlost, početak, novi krug. Hrišćani su taj dan povezivali sa danom Hristovog vaskrsenja, i već u ranim vekovima okupljali su se nedeljom na molitvu i bogosluženje.

Dekret cara Konstantina dao je zvaničan status ovom običaju i postavio temelj za praksu koja će se kasnije proširiti celim hrišćanskim svetom.

Foto: canva

Nasleđe koje i danas živimo

Odluka iz 321. godine ima dugotrajan uticaj – ne samo na religioznu praksu, već i na organizaciju vremena u društvu. Nedelja je i danas dan kada većina ljudi odmara, kada škole i institucije ne rade, a mnogi je i dalje koriste za odmor, porodična okupljanja i duhovnu obnovu.


Tibetanske poslovice koje mogu da vam promene život


Zanimljivo je da ova praksa, započeta u Rimu pre više od milenijuma i po, živi i danas – u raznim kulturama, religijama i sistemima. A sve je počelo jednostavnom, ali vizionarskom odlukom jednog cara.

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img