Prokrastinacija – zašto stalno odlažemo obaveze (i kako da prestanemo)?

Prokrastinacija je više od obične lenjosti – to je način na koji bežimo od neprijatnih osećaja.

Koliko puta ste rekli: „Počeću sutra“ – i sutra nikako da stigne? Umesto da završimo obaveze, odjednom shvatimo da čistimo stan, listamo društvene mreže ili gledamo još jednu epizodu serije. Taj obrazac ima ime: prokrastinacija. Iako nam se čini da nas čini opuštenijima, ona zapravo povećava stres i ostavlja osećaj krivice.

Šta je prokrastinacija i zašto se javlja?

Prokrastinacija nije isto što i lenjost. Dok lenjost podrazumeva izbegavanje posla zbog nedostatka volje, prokrastinacija znači svesno odlaganje zadatka iako znamo da nam to šteti.

- Advertisement -

FOMO – zašto nas strah od propuštanja tera da jurimo tuđi život?


Razlozi su različiti – perfekcionizam, strah od neuspeha, manjak motivacije ili preopterećenost zadacima. Naša podsvest bira „lakše i prijatnije aktivnosti“ kako bismo izbegli stres koji donosi suočavanje sa teškim obavezama.

Kako prepoznati prokrastinaciju?

  • Stalno nalazite „važnije“ stvari da radite umesto zadatka.

  • Kažete sebi „ima vremena“, a rok se opasno približava.

  • Osećate krivicu i pritisak, ali ipak ne počinjete.

  • Radite samo kada dođe trenutak panike.

Posledice prokrastinacije:

  • Povećan stres i anksioznost

    - Advertisement -
  • Slabija koncentracija i kvalitet rada

  • Osećaj krivice i nezadovoljstva sobom

  • Gubitak vremena i propuštene prilike

Foto: Canva

Kako pobediti prokrastinaciju?

  • Podelite zadatak na male, jednostavne korake.

  • Postavite rokove čak i za sitne zadatke.

  • Počnite odmah – makar 5 minuta, često je to dovoljno da se pokrene motivacija.

    - Advertisement -
  • Nagradite sebe nakon završenog dela posla.

  • Radite u intervalima (npr. tehnika Pomodoro – 25 minuta rada, 5 minuta pauze).

Prokrastinacija je zamka u koju svi ponekad upadnemo, ali ona ne mora da upravlja našim životom. Ključ je u malim koracima, realnim očekivanjima i samodisciplini. Kada naučimo da prevaziđemo unutrašnji otpor, otkrivamo da zadaci nisu toliko teški – a nagrada je osećaj olakšanja i slobode.

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img