Mladi pate od anksioznosti, ali se boje da traže pomoć

Mnoga istraživanja su pokazala da se najmanje mentalnih problema javljaju u onim zajednicama gde postoji dobra društvena povezanost, gde postoji mreža psihološke podrške

POREMEĆAJI mentalnog zdravlja u Srbiji su među šest najčešćih nezaraznih bolesti, upozori li su stručnjaci povodom Dana mentalnog zdravlja.

U Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije utvrđeno je da 4,1 odsto stanovnika pokazuje simptome depresije, a SZO procenjuje da u zemljama Evrope svaki 15. stanovnik ima simptome depresije.

- Advertisement -

Osobe sa mentalnim problemima i dalje prati stigmatizacija, nisu uključeni u društveni život, a u okviru antistigma kampanje „Sve naše tajne“, predstavljeno je istraživanje „Čega se mladi u Beogradu stide“, Centra za edukaciju istraživanje i razvoj. Ispostavilo se da su im svima tajne gotovo iste – osećaj stida, problemi sa samopouzdanjem, anksioznost, kontrola sopstvenih emocija, problematični porodični odnosi.

Psiholog Danijel Mešković kaže da u psihijatrijskim ustanovama postoje odeljenja za adolescente, ali da mladi imaju strah da se jave za pomoć, kao i da su lekari u zdravstvenom sistemu preopterećeni tako da imaju ograničeno vreme za svakog pacijenta.

– Naše ustanove nemaju pristup naklonjen mladima. Pokušaj da se naprave savetovališta na nivou domova zdravlja se ponovo vraćaju. Međutim, ljudi koji rade u savetovalištima, psiholozi, pedijatri, ginekolozi, čini mi se da su nedovoljno obučeni – kaže Mešković.

Mentalni problemi su svetski fenomen. Mnoga istraživanja su pokazala da se najmanje mentalnih problema javljaju u onim zajednicama gde postoji dobra društvena povezanost, gde postoji mreža psihološke podrške.

– Danas možemo videti društvo koje sedi u kafiću i svi gledaju u mobilne telefone – kaže Mešković, i dodaje da raste broj osoba sa poremećajem ličnosti, jer smo u eri prebrzih promena, previše dešavanja, previše informacija.

Izvor: Novosti

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img