U knjizi “Originalni: Kako menjaju svet oni koji se ne slažu sa većinom”, Adam Grant izdvaja pet načina da utičete na decu da razvijaju svoju originalnost, umesto da se povode za većinskim mišljenjem ili postupanjem:
Pre više godina psiholozi su otrkili da postoje dva puta do uspeha: konformizam i originalnost. Konformizam znači kretanje utabanim stazama i održavanje statusa kvo. Originalnost je kada krenete putem kojim se ređe ide i zastupate skup novih zamisli koje plivaju protiv struje, ali pre ili kasnije nešto poboljšaju.
U knjizi “Originalni: Kako menjaju svet oni koji se ne slažu sa većinom”, Adam Grant izdvaja pet načina da utičete na decu da razvijaju svoju originalnost, umesto da se povode za većinskim mišljenjem ili postupanjem:
1. Pitajte decu šta bi uradili njihovi uzori. Kada na probleme gledaju očima originalnih, deca osećaju slobodu da preuzmu inicijativu. Pitajte šta bi volela da poboljšaju u porodici ili u školi. Zatim tražite da izaberu nekog pravog čoveka ili izmišljenog junaka kome se dive zbog toga što je neobično kreativan i dovitljiv. Šta bi taj neko učinio u tim okolnostima?
2. Povezujte dobro ponašanje s moralnim karakterom. Mnogi roditelji i nastavnici hvale korisne postupke, ali deca su velikodušnija kada ih pohvalite da su korisni ljudi – to postaje deo njihovog identiteta. Ako vidite da dete radi nešto dobro, pokušajte da kažete: „Ti si dobar zato što ______ .” Deca su uz to etičnija kada se od njih traži da budu moralni ljudi – ona žele da zasluže tu ličnost. Ako želite da dete deli neku igračku, umesto da pitate: „Hoćeš li da deliš?”, pitajte: „Hoćeš li da budeš neko ko deli?”
3. Objasnite kako rđavo ponašanje nosi posledice po druge. Kada se deca ponašaju nedolično, pomozite im da vide kako njihovi postupci škode drugima. “Kako misiš da je njoj bilo zbog toga?” Dok razmatraju nepovoljan uticaj na druge, deca počinju da osećaju empatiju i krivicu, što ih motiviše da isprave nepravdu – i ubuduće izbegavaju takvo postupanje.
4. Naglašavajte vrednosti, a ne pravila. Pravila postavljaju granice koje decu uče da usvajaju nepromenljivi pogled na svet. Vrednosti podstiču decu da sama usvajaju načela. Kada govorite o merilima, opisujte zašto su vam izvesni ideali važni i pitajte decu zašto su oni bitni.
5. Stvarajte nova mesta kojima deca treba da teže. Baš kao što su kasnije rođeni tražili originalnija mesta za sebe kada su ona konvencionalnija bila popunjena, ima načina da se deci pomogne da stvore mesta. Jedna omiljenih tehnika Adama Granta jeste „učionica slagalica”: okupite učenike za grupni projekat i svakome od njih dodelite jedinstvenu ulogu. Na primer, kada pišu sastav o životu neke značajne ličnosti, jedan neka se bavi njenim detinjstvom, drugi mladalačkim godinama, a treći njenom ulogom u svojoj profesionalnoj sferi. Istraživanja pokazuju da to umanjuje predrasude – deca uče da cene tuđe osobite vrline. To im takođe daje prostora da razmatraju originalne zamisli umesto da budu žrtve grupnog razmišljanja. Da biste još povećali mogućnosti za inovativno razmišljanje, tražite od dece da razmatraju neki drugi referentni okvir. Kako bi se detinjstvo te ličnosti razlikovalo da je ona odrasla recimo u Kini? Koje bi borbe odlučila da vodi tamo?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.