Roditelji su stalno govorili svojoj deci kako su posebn i da mogu imati sve što zažele u životu. Tek sad shvatili su kako su se njihove roditeljske strategije izjalovile.
“Millenial”, odnosno “milenijumska generacija”, predstavlja osobu ili generaciju koja je rođena između kraja 1970-ih i početka 2000-ih., odnosno osobe koje trenutno imaju između 15 i 40 godina starosti.
Šefovi širom sveta se muče sa svojim milenijalcima; kažu kako zbunjuju svoje nadređene, kako smatraju da zaslužuju više, i kako su narcisoidni, leni i teški za saradnju.
Promašene roditeljske strategije
Ali, prema motivacionom govorniku i autoru Sajmonu Sineku, ovakvo ponašanje je rezultat promašenih roditeljskih strategija.
Sinek je, u intervjuu za Independent, govorio kako je roditeljstvo, u kombinaciji s društvenim mrežama, radnom okolinom i nestrpljivošću stvorilo generaciju opterećenu niskim samopoštovanjem.
Prema 43-godišnjem Sineku, roditelji milenijalaca su tek sad shvatili kako su se njihove roditeljske strategije izjalovile.
Rekao je kako su stalno govorili svojoj deci kako su posebna i da mogu imati sve što zažele u životu. Deca su dobijala medalje za poslednje mesto a ako ne bi upala u najbolja društva i klubove, roditelji bi prigovarali. To znači da je ulazak u stvarni svet bio šok, a slike dece o samima sebi su bile razbijene.
“To je bilo vreme kad je pohlepa bila dobra stvar, a roditelji su odgajali decu da budu individualci i da sebe stavljaju na prvo mesto. Iako to dobro zvuči u teoriji, roditelji su, takođe, terali svoju decu da imaju najbolje ocene i da se fokusiraju na lestvice uspeha i na zaradu, što ih je ostavilo zbunjenima”, kaže Sinek.
Stres zbog karijere
Sinek kaže da poznaje milenijalce koji su znali da odu do svojih šefova i traže unapređenje, ali otvoreno priznajući kako samo žele titulu, bez povišice. Razlog leži u tome što mnogi milenijalci osećaju potrebu da na Facebooku ili LinkedInu pokažu svima kako brzo napreduju na položajima, brže od ostalih:
“Kad vidimo vršnjake koji su dobili unapređenje, automatski se stvara stres da nam karijera ne napreduje dovoljnom brzinom”
Drugi problem s kojim se treba suočiti je ravnoteža zdravog života i posla. Iako je u principu ovo ispravno poimanje koncepta odnosa života i posla, čini se kako je ipak preuveličano i krivo interpretirano.
Sinek smatra kako se preteruje u shvatanju ovog koncepta; dok su se starije generacije osećale prikovanim uz radne stolove, mnogi milenijalci svakog dana napuštaju posao tačno u pet sati i odbijaju da primaju poslovne pozive ili mejlove preko vikenda. Ovakav stav je jedan od razloga zbog kojih imaju reputaciju narcisoidnosti.
Česta narcisoidnost
Istraživanja možda pokazuju da milenijumska generacija ima visoko samopouzdanje, ali uz to često dolazi narcisoidnost i podložnost potvrdama kvaliteta koje dolaze od drugih. “Izveštaji o samopouzdanju i pokazivanju koliko je neko samopouzdan, nisu ista stvar”, kaže Sinek.
Sinek veruje kako nisko samopoštovanje nije greška milenijalaca, već je problem u tome što ih je previše briga šta drugi misle: “Milenijalci kažu kako žele povratnu informaciju o svom poslu, ali zapravo žele pohvalu i da im se kaže kako obavljaju dobar posao. Kad ih kritikujete, plaču ili daju ostavku”.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Zapamti, dobra (samo)reklama – to je sve! Ah, da, i (sitnim slovima napisano) – lobotomija duše kao preduslov
Upravo je jedan od njih i - razvoj ličnosti i pojedinca u današnjem društvu. Šta je ono što je potrebno, a šta je to što nam je tako lako dostupno?...
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Nema komentara.