Međutim, nisu samo roditelji krivi. Sinek veruje kako odrastanje u vremenu društvenih mreža nosi veliku količinu krivice zbog konstantne potrebe za pohvalama i nesposobnošću za snalaženje s kritikama. Broj lajkova i pratilaca postao je nova društvena valuta, a jedino oko čega brinu je njihov izgled i imidž na internetu.
Navodi primjer Dana očeva; milenijalci objavljuju fotografije njih kao dece sa svojim očevima na društvenim mrežama, iako im očevi uopšte ne koriste društvene mreže. „Jednostavno nazovite svoje očeve“, kaže Sinek.
Nestrpljiva generacija
Društvene mreže su stvorile neverovatno nestrpljivu generaciju koja sve želi odmah. Što je još gore, milenijalci se nigde ne zadržavaju dovoljno dugo, ni na poslu ni u vezama.
Sinek smatra kako previše milenijalaca pristupa traženju posla kao potrazi za blagom, skačući s jednog posla na drugi, bez pružanja prave šanse ijednom. Ipak, smatra kako i današnje korporacijsko okruženje, u kojem se više brine za brojeve nego za ljude, ne pomaže stvaranju radne navike i uživanju u obavljanju dugoročnog posla.
Mladi ljudi smatraju kako ne smieju da troše vreme na posao, ako ne rade na promeni sveta. Ova opsesija stvaranjem utiska na svet brine Sineka, pogotovo zato što milenijalci često ne znaju kako to da postignu.
Menjanje sveta
„Apsolutno pozdravljam milenijalce i sve ostale koji žele da naprave promenu. Međutim, brinem se da milenijalci, kad kažu da žele da menjaju svijet, ne znaju kako to da urade i koriste preširoke termine koji ne pomažu. Kad shvate šta tačno žele da rade i menjaju, lakše će pronaći radno mesto“.
Smatra kako je vrlo važno pojačati samopoštovanje kroz pomaganje drugima jer poslovne tvrtke i korporacije su prezauzete da bi im pomagale.
Glavna poruka koju Sinek želi poručiti je da milenijci moraju graditi veze. Ako budu gradili zdrave i snažne veze, bit će i sami sretniji, zdraviji i nadahnutiji:
„Mi smo društvene životinje, a veze su jezgra užitka, sreće i uspjeha u životu“.
Izvor: Index.hr
