„Ringe, ringe, raja, doš’o čika Paja…“ pesmica je uz koju smo svi odrastali. Voleli smo je, pevamo je i svojoj deci, ali istina koja se krije iza nje nije ni malo vesela.
Naime, „Ringe, ringe, raja“ je pesma koja se u 17. veku u Londonu odnosila na kugu, opaku bolest koja je odnela mnoge živote.
Međutim, pesmica je nastala mnogo pre toga.
Ring je na engleskom jeziku prsten ili krug, a Ring of roses (crveni prsten, prsten od ruža) označava prve simptome kuge — crvenasti krugovi na koži…
Izvorno, pesmica na engleskom zvuči ovako:
Ring-a-ring o’ roses,
A pocket full of posies,
A-tishoo! A-tishoo!
We all fall down.
Cows in the meadows
Eating buttercups
A-tishoo! A-tishoo!
We all jump up.
Prva strofa dečije pesmice govori o bolesti i umiranju, a druga o leku i ozdravljenju: Krave na poljani, pasu lekovito bilje (žablji cvet), a-pćiha, svi skačemo…
U ovoj pesmi pominju se dva cveta — ruža i žablji cvet. Jedan je crvene boje, poput crvenih prstenova koji predstavljaju simptome kuge, a drugi cvet je žut i tradicionalno se koristio kao lek protiv groznice, upala, reume, iritacija kože i slično…
Pesmica se pevala slično kao i kod nas: deca se uhvate za ruke i formiraju kolo oko jednog deteta, igraju oko njega i pevaju pesmu. Ko je najsporiji u kolu u sledećem krugu stoji u sredini, postaje rosie (ružica).
Simbolično, dete u sredini predstavlja osobu obolelu od kuge, samu, izolovanu. U kasnijim verzijama, dete koje stoji u sredini na kraju pesmice poljubi nekoga iz kola i tako ga „zarazi“ da ono postane ružica, te zamene mesta…
Otkada je nastala, pesmica „Ringe raja“ imala je mnogo prepeva i verzija na različitim jezicima, a kako je prsten od ruža postao Čika Paja koji donosi jaja od kojih je jedno mućak, nije poznato.
U našoj verziji, dete u sredini predstavlja mućak. Deca se vrte u kolu i pevaju pesmicu. Na kraju sva deca čučnu (simbolično popadaju). Koje dete zakasni, postaje mućak i ide u sredinu…
Ringe, ringe, raja
doš’o čika Paja,
pa pojeo jaja, jedno jaje muć,
a mi deco čuč.
Međutim, koreni ove dečje pesmice sežu još dalje od 17. veka i pošasti koje su morile svet.
Smatra se da je ovo u početku bila dečja igra koja se zaista igrala oko ružinog drveta, koje je u paganizmu bilo simbol života, svetlosti, nadarenosti natprirodnim moćima.
Kijanje, koje se spominje u pesmi, simbolizuje izlazak duše iz tela. Paganski narodi su verovali da duša može da nam pobegne iz tela prilikom jakog kijanja, zbog čega se i razvio običaj da se prilikom kijanja ruka stavlja na usta i nos.
Tek kasnije, mnogo kasnije, sa otkrićem bakterija i virusa, stavljanje ruke na usta postalo je način da se spreči širenje bolesti.
Izvor: Novi.ba / Sputnik
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Deco, svaka čast! Klinci iz Čačka komšije za primer
Dobro delo nas nikad ne ostavi ravnodušnim i uvek se obradujemo kada čujemo to - svaka čast, a pogotovo kada je u pitanju dobro delo koje deca urade. To je,...
Obeležavanje prve godišnjice masovnog ubistva u OOŠ „Vladislav Ribnikar”
Program i satnica: - U 8.40 u ulici Kralja Milutina 10, okupljaju se porodice ubijenih, rođaci, prijatelji i građani da iskažu poštovanje prema žrtvama. Tokom celog dana može se ostavljati...
Milica iz Kikinde osvojila dve zlatne medalje na Svetskom takmičenju iz prirodnih nauka
Polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ i učenica druge godine Gimnazije, Milica Tomić, osvojila je dve zlatne medalje iz oblasti fizike (najbolja prezentacija naučnog rada i najbolji poster) na...
Servisne informacije za dane uskršnjih i prvomajskih praznika
Važne, servisne informacije vezano za redovno funkcionisanje - tokom prazničnih dana u velikoj meri se mogu razlikovati od onih na koje smo navikli. Narednih dana očekuju nas praznični dani -...
Nema komentara.