Kad igru proglasimo agresijom, dobijamo – hiperaktivnost

Za razliku od prave agresije u kojoj uživa samo nasilnik, u koškanju uživaju obe strane - piše Jovana Papan, kouč za roditelje

Bez hrane ne možemo da živimo. A možemo li bez igre?

Poput gladi, i ona je biološki nagon, svojstven mladuncima svih sisara. Štaviše, kao i glad, nagon za igrom narasta ukoliko je uskraćen mladuncima, i smanjuje se tek kada su dobili neophodnu “porciju” koja im je evolucijom “prepisana”. Mladi pacovi koji su u laboratorijskim eksperimentima bili na jedan dan uskraćeni za igru, sutradan su se igrali dvostruko više dok nisu utolili svoju “glad” za igrom.

- Advertisement -

Da je nagon za igrom urođen i specifičan, pokazuje i činjenica da kontakt sa odraslim pacovima koji nisu preterano zainteresovani za igru, dovodi do iste izgladnelosti kao i kada su mladi pacovi izolovani. Drugim rečima, potrebni su im vršnjaci kojima je igra isto toliko važna kao i njima.

U svojoj knjizi “Skriveni izvor: U potrazi za poreklom svesnosti”, neuronaučnik Mark Solms opisuje različite funkcije igre, od kojih nisu sve tako idilične kao što zamišljamo: “Moramo da se igramo. Posredstvom igre se osvajaju i brane teritorije, formiraju se društvene hijerarhije i granice unutar i između grupa”.

Iako deca obožavaju da se igraju, roditelji dobro znaju da se mnogo puta igra završi suzama. To nam, kaže Solms, pokazuje čemu igra, biološki posmatrano, služi – otkrivanju granica onoga što je društveno prihvatljivo i šta može da nam “prođe”. Zna se šta se dešava ako se igrate tako da drugoj strani više nije zabavno – neće više da se igraju sa vama. Prešli ste granicu i igra više nije “fer”.

Ono što odlikuje igru je njen “kobajagi” kvalitet, i kada se on naruši, čarolija igre nestaje. Koškanje i gurkanje je igra sve dok obema stranama čini radost. Onoga trenutka kada udarac postane prejak, više nije u pitanju igra već agresivnost. Označavanje takvih granica je ključno za održavanje stabilnih društvenih grupa. A ako nema grupe, opstanak svakog pojedinca je doveden u pitanje – nismo stvoreni da budemo sami.

Niko ne želi da se igra sa siledžijom

Ako mislite da ideja “fer” igre među pripadnicima ljudske vrste znači jednakost, pogrešili ste. Svaka igra jeste u suštini odnos u kome jedna strana preuzima vođstvo, a druga prati, piše Solms. I to je zabavno za obe strane, sve dok onaj dominantniji igrač nije taj koji previše dominira. Prihvatljivi odnos u korist “vođe” je 60:40, što znači da podređeni igrač i dalje ima dosta prilika za inicijativu. To zahteva od dominantnijeg igrača da obuzda svoje nagone, kako bi omogućio da odnos ostane u okvirima fer pleja. Niko ne želi da se igra sa siledžijom.

- Advertisement -

Dakle, osim za uspostavljanje granica, igra je važna i kao mehanizam za uspostavljenje društvenih hijerarhija, objašnjava Solms. “Koškanje”, koje je omiljeno i drugim mladuncima sisara, je najjednostavniji oblik takmičarske igre.

Tu su i igre pretvaranja, koje igračima omogućavaju da se oprobaju u raznim društvenim ulogama (mama/beba, nastavnik/učenik, doktor/pacijent, policajac/lopov), što su sve takođe odnosi hijerarhije.

Treća funkcija igre je takođe veoma značajna. Ne možete da se igrate ako ne uvažavate osećanja druge strane. Igra je najjači podsticaj za razvijanje empatije kod dece. “Siledžija će možda zadržati sve igračke, ali će ostati bez zabave,” primećuje Solms. Igra kod nas izaziva toliko uživanja upravo zato što nam je nephodna da bismo postali sposobni za zajedništvo.

Ona funkcija igre koja nam se manje sviđa jeste u vezi sa društvenom hijerarhijom. Igra je “kobajagi” aktivnost koju regulišu pravila, a pravila su i ono što reguliše ponašanje grupa, sprečavajući da individualne potrebe prevladaju nad kolektivnim. Društvena pravila iziskuju složene oblike kominikacije, i podstiču simbolički način mišljenja. “Ne volimo uvek da priznamo da su ljudi, kao i drugi sisari, prirodno teritorijalni i skloni formiranju društvenih poredaka sa jasnim pravilima.” To ne znači da nemamo kontrolu nad našim nagonima i da treba da se pokorimo “zakonu džungle”, kaže Solms, već samo da treba da ih budemo svesni.

Manje igre – više problema

Roditelji danas sve manje blagonaklono gledaju na malo energičnije oblike koškanja među decom, jer igru brkaju sa agresijom. Malo je onih koji su svesni da smanjene mogućnosti za fizičku igru imaju štetne posledice za sazrevanje, kao što je slabo kontrolisanje hiperaktivnih nagona, što je postalo tako ozbiljan problem da je proglašeno patologijom, i najčešće završi pod etiketom ADHD-a.

Deci koju ne uspevamo da kontrolišemo dajemo lekove poput amfetamina, što su isti lekovi koji dramatično smanjuju nagon za igrom kod pacova. U laboratorijskim istraživanjima, povećanje “doze” igre uspešno je kod pacova smanjilo simptome hiperaktivnosti, piše neuronaučnik JakPanksep. Da mladunci sisara instinktivno teže fizičkoj igri ove vreste, zato što ona ima svoju razvojnu funkciju u regulaciji afekata, pokazuje i činjanica da mladi pacovi veoma brzo uče da rešavaju zadatke ako je nagrada koja sledi – učešće u ovakvoj igri.

- Advertisement -

 

Da bi se igrao sa nekim, moraš obraćati pažnju na njegove potrebe, ne samo na svoje, inače će ta osoba odustati od igre. Moraš prevazići narcizam. Naučiti da deliš. Naučiti da pregovaraš na način koji poštuje tuđe ideje, a ne samo tvoje. Potrebno je da umeš da iskažeš svoje potrebe i želje, istovremeno razumevajući i trudeći se da ispuniš potrebe i želje tvojih drugova. Ovo je jedna od najvažnijih veština bez koje nema srećnog braka, dobrog roditeljstva, pravog prijateljstva i kolegijalnosti na poslu.

Izvor: jovanapapan.substack.com

spot_img

Najnovije

Prva ljubav: „Kad srce radi bim-bam-bam-bam-bam“

Imaš li simpatiju, jesi li zaljubljen, ko ti se sviđa, sve su ovo pitanja koje deca čuju od odraslih, a da nemaju najjasniju predstavu o tome šta znače...

Srednjoškolci danas pozivaju na protest

Neformalna zajednica PULS srednjih škola pozvala je danas sve prosvetne radnike da obustave nastavu i učestvuju u protestnoj šetnji „Širimo ljubav, širimo pravdu!ˮ, koja počinje u 16 sati na Trgu republike, a završiće se kod Republičkog javnog tužilaštva.

Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu usvojio zaključke o finansiranju: Deo se tiče jednog od zahteva studenata

Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu usvojio je zaključak koji se tiče finansiranja visokog obrazovanja, a koje je prethodno predložio ekspertski tim za finansije.

Ovo zimsko cveće izgleda prelepo, a lako se gaji

Indijska hrizantema je više od cveta - to je simbol lepote i spokoja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img