Do 2020. više mesta na fakultetima nego maturanata

Ne radi se o padu interesovanja maturanata, već o njihovom sve manjem broju. Kod nas se očekuje da 2020. godine sva deca koja završe srednje obrazovanje neće moći da popune sva mesta jer Srbija odumire.

Autor: Milica Rašić

Znatno više slobodnih mesta na fakultetima u Srbiji i u trećem krugu upisa nego ranijih godina posledica je demografskih kretanja – svake godine sve je manje maturanata.

- Advertisement -

Univerzitet u Beogradu u drugom upisnom roku upisalo je 455 studenata, dok je za upis u trećem ostalo čak 1.648 indeksa, znatno više nego prethodnih godina.

– Ne radi se o padu interesovanja maturanata, već o njihovom sve manjem broju. Kod nas se očekuje da 2020. godine sva deca koja završe srednje obrazovanje neće moći da popune sva mesta jer Srbija odumire. Pričao sam i sa kolegama iz Slovenije i Hrvatske, tamo su pojedini univerziteti smanjili broj studenata iz sličnih razloga – kaže prorektor Univerziteta u Beogradu Živoslav Tešić i dodaje da kvote definišu akreditacije i ministarstvo.

Manje kandidata iz godine u godinu beleži i Niški univerzitet – 2015/2016. upisano je 4.109, 2016/2017 3.926 , a ove 3.372.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, navedeni u publikaciji “Prirodno kretanje stanovništva u Republici Srbiji 1961-2010“ – broj živorođenih 1997. bio je 122.636, a 1998, godine kada su rođeni ovogodišnji maturanti, samo 76.330. Ipak, treba imati u vidu da Zavod od 1998. ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.

Da je manje brucoša nego lane, kažu i na Ekonomskom fakultetu, gde još jednu šansu za upis ovog fakulteta ima još njih 285. Veliki broj mesta sada nude i Filološki (234) i Poljoprivredni (216). Za razliku od njih, tek po koje mesto može se naći na Filozofskom (14) i Matematičkom (3).

– Prvi put imamo i ovaj dopunski rok, jer su se oslobodila tri mesta. Naš fakultet je ove godine povećao kvote za 60 mesta, tako da mi sada zapravo imamo veći broj brucoša nego lane – kažu sa Matematičkog fakulteta.

- Advertisement -

Prema izveštaju o upisu studenata u prvu godinu studijskih programa prvog nivoa 2015/16, pre dve godine raspisan je konkurs za prijem 15.046 brucoša, a nakon dva roka ostalo je 437 slobodnih mesta. Sledeće godine, akademske 2016/17, kvota se povećala na 15.065, a broj nepodeljenih indeksa nakon prvi put organizovanog trećeg roka bio je 803. Ove godine, fakulteti su ponudili ukupno 15.317 mesta.

Za razliku od prestoničkog, kod Državnog univerziteta u Novom Pazaru beleži porast broja upisanih: školske 2015/16. indeks je dobilo 797 brucoša, 2016/17. njih 890, a ove godine 913. Kako ističu sa Državnog, u navedenom periodu budžetske kvote su po odluci Vlade bile u porastu, pa je taj trend bio praćen brojem upisanih.

Privatni fakulteti nisu konkurencija

Živoslav Tešić smatra da privatni fakulteti nemaju veliku ulogu u osipanju broja studenata.

– Naravno da imamo konkurenciju u državnim univerzitetima, jer svakako jedan deo maturanata njih upisuje. Od četiri grupacije fakulteta koje mi nudimo, samo jedna ima konkurenciju u privatnim fakultetima – ističe on i dodaje da bi stoga bilo dobro da se radi rangiranje privatnih i državnih fakulteta.

Izvor:Blic 

spot_img

Najnovije

Sa 8 godina – BRONZA NA SVETSKOM PRVENSTVU u šahu

Boris Jakšić, dečak od osam godina, pokazao je izuzetno umeće u brzopoteznom šahu i osvojio bronzu na FIDE SVETSKOM PRVENSTVU ZA MLADE U UBRZANOM I BRZOPOTEZNOM ŠAHU

„Kako si danas, stvarno?“ – čas koji uči decu da razumeju sebe

U moru školskih obaveza, testova i očekivanja, retko se zastane i postavi jedno jednostavno, ali suštinski važno pitanje: kako se zaista osećamo?

RTS ukinuo redakciju dečijeg programa

Upravni odbor RTS-a ukinuo je redakciju dečijeg programa. Ovo je na društvenoj mreži X objavio član UO RTS-a Predrag Azdejković.

Danas je Svetski dan knjige – dan kada se podsećamo zašto je tako važno čitati

Svetski dan knjige obeležava se svakog 23. aprila širom sveta, a na ovaj dan preminuli su Migel de Servantesa i Vilijam Šekspir

Zablude u roditeljstvu koje podstiču razmaženost

Razmaženost ne znači da dete ima mnogo igračaka ili pažnje. Razmaženost ne nastaje iz previše ljubavi — već iz ljubavi bez granica.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img