spot_img
spot_img

Do 2020. više mesta na fakultetima nego maturanata

Ne radi se o padu interesovanja maturanata, već o njihovom sve manjem broju. Kod nas se očekuje da 2020. godine sva deca koja završe srednje obrazovanje neće moći da popune sva mesta jer Srbija odumire.

Autor: Milica Rašić

Znatno više slobodnih mesta na fakultetima u Srbiji i u trećem krugu upisa nego ranijih godina posledica je demografskih kretanja – svake godine sve je manje maturanata.

- Advertisement -

Univerzitet u Beogradu u drugom upisnom roku upisalo je 455 studenata, dok je za upis u trećem ostalo čak 1.648 indeksa, znatno više nego prethodnih godina.

– Ne radi se o padu interesovanja maturanata, već o njihovom sve manjem broju. Kod nas se očekuje da 2020. godine sva deca koja završe srednje obrazovanje neće moći da popune sva mesta jer Srbija odumire. Pričao sam i sa kolegama iz Slovenije i Hrvatske, tamo su pojedini univerziteti smanjili broj studenata iz sličnih razloga – kaže prorektor Univerziteta u Beogradu Živoslav Tešić i dodaje da kvote definišu akreditacije i ministarstvo.

Manje kandidata iz godine u godinu beleži i Niški univerzitet – 2015/2016. upisano je 4.109, 2016/2017 3.926 , a ove 3.372.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, navedeni u publikaciji “Prirodno kretanje stanovništva u Republici Srbiji 1961-2010“ – broj živorođenih 1997. bio je 122.636, a 1998, godine kada su rođeni ovogodišnji maturanti, samo 76.330. Ipak, treba imati u vidu da Zavod od 1998. ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.

Da je manje brucoša nego lane, kažu i na Ekonomskom fakultetu, gde još jednu šansu za upis ovog fakulteta ima još njih 285. Veliki broj mesta sada nude i Filološki (234) i Poljoprivredni (216). Za razliku od njih, tek po koje mesto može se naći na Filozofskom (14) i Matematičkom (3).

– Prvi put imamo i ovaj dopunski rok, jer su se oslobodila tri mesta. Naš fakultet je ove godine povećao kvote za 60 mesta, tako da mi sada zapravo imamo veći broj brucoša nego lane – kažu sa Matematičkog fakulteta.

- Advertisement -

Prema izveštaju o upisu studenata u prvu godinu studijskih programa prvog nivoa 2015/16, pre dve godine raspisan je konkurs za prijem 15.046 brucoša, a nakon dva roka ostalo je 437 slobodnih mesta. Sledeće godine, akademske 2016/17, kvota se povećala na 15.065, a broj nepodeljenih indeksa nakon prvi put organizovanog trećeg roka bio je 803. Ove godine, fakulteti su ponudili ukupno 15.317 mesta.

Za razliku od prestoničkog, kod Državnog univerziteta u Novom Pazaru beleži porast broja upisanih: školske 2015/16. indeks je dobilo 797 brucoša, 2016/17. njih 890, a ove godine 913. Kako ističu sa Državnog, u navedenom periodu budžetske kvote su po odluci Vlade bile u porastu, pa je taj trend bio praćen brojem upisanih.

Privatni fakulteti nisu konkurencija

Živoslav Tešić smatra da privatni fakulteti nemaju veliku ulogu u osipanju broja studenata.

– Naravno da imamo konkurenciju u državnim univerzitetima, jer svakako jedan deo maturanata njih upisuje. Od četiri grupacije fakulteta koje mi nudimo, samo jedna ima konkurenciju u privatnim fakultetima – ističe on i dodaje da bi stoga bilo dobro da se radi rangiranje privatnih i državnih fakulteta.

Izvor:Blic 

spot_img
spot_img

Najnovije

Rezultati PISA 2025: Učenici iz Srbije ostvarili lošije rezultate nego u prethodnim ciklusima

Učenici iz Srbije ostvarili su lošiji plasman na PISA testiranju u 2025. godini iz matematike, čitanja i prirodnih nauka, u odnosu na prethodnih ciklus testiranja 2022. godine

Međunarodni dan pismenosti: Šta danas znači biti pismen

Svi znamo za 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti. Ali, da li ste se ikada zapitali kako je ovaj dan nastao i šta pismenost uopšte znači u 21. veku?

Septembarska deca – mudra i posebna od prvog dana

Septembarska deca su radoznala, mudra i uporna – mala srca puna mašte i saosećanja, koja od prvog dana osvajaju svet svojom posebnom energijom

Sve manje razgovaramo – da li „neizgovorene reči“ menjaju i naš mozak

Istraživanje koje je obuhvatilo više od 2.000 ljudi pokazuje da sa svakom narednom godinom dnevno izgovaramo oko 300 reči manje, a pad je najizraženiji među mlađima od 25 godina.

Kako se prijaviti na esDnevnik: Vodič za roditelje korak po korak

Ocene, izostanci, domaći zadaci, napomene nastavnika i informacije o školskim obavezama danas su roditeljima dostupni putem portala Moj esDnevnik.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img