Projekat „Matura“ – kako do bezbedne proslave

Za maturante najveća briga je šta obući, gde proslaviti, dok roditelji ali i profesori i nadležni razmišljaju kako da taj dan prođe bez incidenata.

Za matursko veče svi žele da izgledaju što lepše i da se provedu što bolje. Međutim, vrlo često se dešava da proslava bude završena incidentom. Ova sezona počela je po planu, kažu nadležni. Da bi i sve ostale prošle bez incidenata, u organizaciju mora da se uključi više institucija.

Jedan od najlepših dana srednjoškolaca i događaj koji se u većini svetskih škola obeležava na poseban način jeste matura. Za maturante najveća briga je šta obući, gde proslaviti, dok roditelji ali i profesori i nadležni razmišljaju kako da taj dan prođe bez incidenata.

- Advertisement -

Tragičan slučaj od pre nekoliko godina iz Novog Sada, kada su nakon proslave u saobraćajnoj nezgodi poginule tri mlade osobe, upozorava i decu i roditelje.

„I bez upotrebe alkohola možemo da se provedemo izvanredno. Rešili smo da je bolje da nas roditelji odvezu, a za povratak da se taksijem vratimo kući“, kažu jedan maturant.

Da bi veče proteklo po planu, najbitniji je dobar protokol, ali i saradnja svih koji učestvuju, kažu u hotelu sa višegodišnjom tradicijom u organizaciji matura.

„Mi ranije dobijemo spisak učenika, oni ulaze na spisak, prolaze provere kroz vrata za detekciju metala. Jedan čovek iz obezbeđenja bude na 60 maturanata, praksa je pokazala da je to dovoljno. Ako imamo neku najavu, preventivno reagujemo, uglavnom rešavamo te sitne stvari uz pomoć profesora i razrednih starešina“, kaže Veljko Antonić, menadžer recepcije.

Ključna karika – nastavnici 

A profesori i razredne starešine ključna su karika da matursko veče protekne u najboljem redu.

- Advertisement -

„Svi moramo da vodimo računa o bezbednosti učenika, odnosno tog mladog čoveka koji želi da to matursko veče provede na najpovoljniji i njemu nezaboravan način. Ono o čemu  mi treba da vodimo računa, jeste upotreba alkohola i upotreba narkotika“, kaže Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.

Da bi upotreba alkohola i narkotika, ali i sada već tradicionalno kupanje posle mature na Adi Ciganliji i u fontama širom Srbije, bilo izbegnuto, MUP već nekoliko godina ima preventivne akcije. Ali i pojačana majska dežurstva.

„Projekat ‘Matura’ podrazumeva sprovođenje niza preventivnih mera, kao što su edukacija učenika, kao što je povećano angažovanje policijskih službenika posebno u danima završetka školske godine i maturskih proslava, ali i sprovođenjem operativnih akcija usmerenih na sprečavanje izvršenja krivičnih dela, kao i akcija usmerenih na pojačanu kontrolu mladih vozača u saobraćaju“, kaže samostalni policijski inspektor MUP-a Marko Radovanović.

Organizacija mature izazov je ne samo za decu i roditelje već i za lokalnu zajednicu i školske uprave.

Pripremile Nikolina Rakić i Svetlana Panić Conić
Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img