Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje
Predškolski period će početi da se tretira kao početak obrazovanja, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević za RTS povodom strategije obrazovanja do 2030. godine, koja je nedavno predstavljena.
Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje, u martu ona koja se tiče srednjeg obrazovanja, a u junu će se govoriti o visokom školstvu. Sve će to biti dostupno javno, kaže ministar.
Tokom leta će se raditi i finansijski deo, javno slušanje u septembru, a usvajanje stragegije se očekuje u oktobru, dodaje ministar.
Govoreći o novinama, kaže da će predškolski period početi da se tretira kao početak obrazovanja, kroz igru, naravno, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja.
Cilj je i da relaksiramo obrazovne standarde, da bi odgovarali nekim ishodnim težištima. Redizajniraćemo malu maturu, uvešćemo nacionalno testiranje, a cilj je i uvođenje jednosmenske nastave. Tamo gde smo to uveli, svi su veoma zadovoljni, mnogo je pedagoških časova, sporta, dodatnog rada, pa deci nisu potrebni privatni časova.
Planira se i proširivanje kapaciteta obuke nastavnika, dobar novi nastavni program, ističe ministar.
Izvori finansiranja su kredit Svetske banke – 50 miliona i Nacionalni investicioni plan – 60 miliona evra, navodi Šarčević.
“Što se tiče srednjeg obrazovanja, težište je na visokom celoživotnom učenju i tu se radi na novim resurs-centrima i na novoj agendi. Kod nas je sad 28% gimnazijalaca, što je napredak u odnosu na pre nekoliko godina. Uveli smo posebna odeljenja za hemiju, biologiju, informatiku, ali nemamo posebne smerove za kreativnu industriju.” – kaže ministar prosvete.
“Nama je 80% bilo učenika srednjih škola koje nisu nikakav kvalitet davale. To se dualnim obrazovanjem menja. Zato ima niz mera koje se moraju preduzeti i moramo videti šta je svet uradio.”
Ministar dodaje da moramo da promenimo standarde učenja.
“Mi radimo maternji jezik, a čitalačka pismenost nije na očekivanom nivou, dobri su nam matematičari, ali na nekim stranim testovima ne pokažu dobre rezultate. Zašto je to tako? Sistem je to tako napravio kroz decenije stagniranja i čekanja.”
Na pitanje o zapošljavanju mladih učitelja koji veoma teško dolaze do posla, ministar kaže da je svestan situacije, ali da je problem i u tome što i nacija stari.
“Dece je manje, odeljenja manje, nestaju fondovi, pa se stvaraju tehnološki viškovi koji imaju prednost u zapošljavanju i mladi ljudi ne stižu na red. Odblokiran je sistem zabrane zapošljavanja, krajem januara idu prvi konkursi, ali time se zatvaraju već postojeći krugovi. Kroz nove procese koje želimo da uvedemo kroz mentorski rad stvaraju se uslovi za ulazak mladih ljudi u prosvetu.” – zaključuje Šarčević
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Nema komentara.