Šarčević: Šta će se menjati u obrazovanju narednih 10 godina

Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje

Predškolski period će početi da se tretira kao početak obrazovanja, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević za RTS povodom strategije obrazovanja do 2030. godine, koja je nedavno predstavljena.

Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje, u martu ona koja se tiče srednjeg obrazovanja, a u junu će se govoriti o visokom školstvu. Sve će to biti dostupno javno, kaže ministar.

- Advertisement -

Tokom leta će se raditi i finansijski deo, javno slušanje u septembru, a usvajanje stragegije se očekuje u oktobru, dodaje ministar.

Govoreći o novinama, kaže da će predškolski period početi da se tretira kao početak obrazovanja, kroz igru, naravno, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja.

Cilj je i da relaksiramo obrazovne standarde, da bi odgovarali nekim ishodnim težištima. Redizajniraćemo malu maturu, uvešćemo nacionalno testiranje, a cilj je i uvođenje jednosmenske nastave. Tamo gde smo to uveli, svi su veoma zadovoljni, mnogo je pedagoških časova, sporta, dodatnog rada, pa deci nisu potrebni privatni časova.

Planira se i proširivanje kapaciteta obuke nastavnika, dobar novi nastavni program, ističe ministar.

Izvori finansiranja su kredit Svetske banke – 50 miliona i Nacionalni investicioni plan – 60 miliona evra, navodi Šarčević.

“Što se tiče srednjeg obrazovanja, težište je na visokom celoživotnom učenju i tu se radi na novim resurs-centrima i na novoj agendi. Kod nas je sad 28% gimnazijalaca, što je napredak u odnosu na pre nekoliko godina. Uveli smo posebna odeljenja za hemiju, biologiju, informatiku, ali nemamo posebne smerove za kreativnu industriju.” – kaže ministar prosvete.

- Advertisement -

“Nama je 80% bilo učenika srednjih škola koje nisu nikakav kvalitet davale. To se dualnim obrazovanjem menja. Zato ima niz mera koje se moraju preduzeti i moramo videti šta je svet uradio.”

Ministar dodaje da moramo da promenimo standarde učenja.

“Mi radimo maternji jezik, a čitalačka pismenost nije na očekivanom nivou, dobri su nam matematičari, ali na nekim stranim testovima ne pokažu dobre rezultate. Zašto je to tako? Sistem je to tako napravio kroz decenije stagniranja i čekanja.”

Na pitanje o zapošljavanju mladih učitelja koji veoma teško dolaze do posla, ministar kaže da je svestan situacije, ali da je problem i u tome što i nacija stari.

“Dece je manje, odeljenja manje, nestaju fondovi, pa se stvaraju tehnološki viškovi koji imaju prednost u zapošljavanju i mladi ljudi ne stižu na red. Odblokiran je sistem zabrane zapošljavanja, krajem januara idu prvi konkursi, ali time se zatvaraju već postojeći krugovi. Kroz nove procese koje želimo da uvedemo kroz mentorski rad stvaraju se uslovi za ulazak mladih ljudi u prosvetu.” – zaključuje Šarčević

Izvor: RTS

- Advertisement -

 

spot_img

Najnovije

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zlatibor domaćin 10. jubilarne Regionalne nastavničke konferencije

Četvorodnevni akreditovani stručni skup okuplja vaspitače, ulitelje, nastavnike, stručne saradnike, direktore, vrtićke i školske timove i obrazovne lidere iz regiona.

Zašto svi imamo „stolicu za odeću“ i šta ta navika zapravo govori o nama

Najčešće je to stolica u spavaćoj sobi, ali može biti i klupa, komoda, sobni bicikl ili bilo koja ravna površina koja „trpi“ slojeve odeće iz dana u dan.

5 medalja na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi iz fizike za učenike Matematičke gimnazije

Najveći uspeh učenika Matematičke gimnazije na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi do sada

Mama i četiri šampiona – porodica sa više od 300 medalja

Porodica Hadži Purić ima četiri đaka i četiri takmičara. I ne zna se koji je uspešniji. Majka, arhitekta sajber odbrane na Matematičkom fakultetu, kaže da joj IT pomaže da organizuje decu, a da su deca odabrala one oblasti za koje ona nije stručnjak.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img