Šarčević: Šta će se menjati u obrazovanju narednih 10 godina

Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje

Predškolski period će početi da se tretira kao početak obrazovanja, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja, rekao je ministar prosvete Mladen Šarčević za RTS povodom strategije obrazovanja do 2030. godine, koja je nedavno predstavljena.

Mladen Šarčević je, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je da će sredinom februara biti predstavljena platforma koja se odnosi na osnovno i predškolsko obrazovanje, u martu ona koja se tiče srednjeg obrazovanja, a u junu će se govoriti o visokom školstvu. Sve će to biti dostupno javno, kaže ministar.

- Advertisement -

Tokom leta će se raditi i finansijski deo, javno slušanje u septembru, a usvajanje stragegije se očekuje u oktobru, dodaje ministar.

Govoreći o novinama, kaže da će predškolski period početi da se tretira kao početak obrazovanja, kroz igru, naravno, sa obuhvatom starosti dece od tri do pet i po, šest godina, i sa ciljem da to postane obavezan deo obrazovanja.

Cilj je i da relaksiramo obrazovne standarde, da bi odgovarali nekim ishodnim težištima. Redizajniraćemo malu maturu, uvešćemo nacionalno testiranje, a cilj je i uvođenje jednosmenske nastave. Tamo gde smo to uveli, svi su veoma zadovoljni, mnogo je pedagoških časova, sporta, dodatnog rada, pa deci nisu potrebni privatni časova.

Planira se i proširivanje kapaciteta obuke nastavnika, dobar novi nastavni program, ističe ministar.

Izvori finansiranja su kredit Svetske banke – 50 miliona i Nacionalni investicioni plan – 60 miliona evra, navodi Šarčević.

“Što se tiče srednjeg obrazovanja, težište je na visokom celoživotnom učenju i tu se radi na novim resurs-centrima i na novoj agendi. Kod nas je sad 28% gimnazijalaca, što je napredak u odnosu na pre nekoliko godina. Uveli smo posebna odeljenja za hemiju, biologiju, informatiku, ali nemamo posebne smerove za kreativnu industriju.” – kaže ministar prosvete.

- Advertisement -

“Nama je 80% bilo učenika srednjih škola koje nisu nikakav kvalitet davale. To se dualnim obrazovanjem menja. Zato ima niz mera koje se moraju preduzeti i moramo videti šta je svet uradio.”

Ministar dodaje da moramo da promenimo standarde učenja.

“Mi radimo maternji jezik, a čitalačka pismenost nije na očekivanom nivou, dobri su nam matematičari, ali na nekim stranim testovima ne pokažu dobre rezultate. Zašto je to tako? Sistem je to tako napravio kroz decenije stagniranja i čekanja.”

Na pitanje o zapošljavanju mladih učitelja koji veoma teško dolaze do posla, ministar kaže da je svestan situacije, ali da je problem i u tome što i nacija stari.

“Dece je manje, odeljenja manje, nestaju fondovi, pa se stvaraju tehnološki viškovi koji imaju prednost u zapošljavanju i mladi ljudi ne stižu na red. Odblokiran je sistem zabrane zapošljavanja, krajem januara idu prvi konkursi, ali time se zatvaraju već postojeći krugovi. Kroz nove procese koje želimo da uvedemo kroz mentorski rad stvaraju se uslovi za ulazak mladih ljudi u prosvetu.” – zaključuje Šarčević

Izvor: RTS

- Advertisement -

 

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img