Nekoliko praktičnih saveta o raspremanju kuće (koje ne možete pronaći ni na blogovima japanskih mama ni na sajtu Ikee):

Čim dojadi peglanje, sav ostatak, neopeglan ali složen, u finijoj kutiji iznosimo napolje nek uzme kome šta treba...

Piše: Vesna Smiljanić Rangelov

1. Generalku počinjemo od špajza (gde inače da gurate sve one stvari?). Ako nema špajza, sori, nema ni generalke. Crva nije ni bilo.

- Advertisement -

2. Prvo sav veš operemo pa ćemo polako peglati, razdvajati, klasifikovati, prekrajati… Čim dojadi peglanje, sav ostatak, neopeglan ali složen, u finijoj kutiji iznosimo napolje nek uzme kome šta treba. Dobit je višestrana: manje posla, manje nereda, ušteda vremena, porast mišljenja o sebi jer ćemo steći utisak da smo nesebični i brižni prema drugima. Takođe, može se dogoditi da isto to i drugi pomisle o nama. Nije isključeno da će im biti neprijatno pa će ih ponukati da i sami slično učine. Možebiti da to najzad potegne spiralu prividne dobrote.

3. Da su živi, stari Grci bi bili u pravu kad kažu: Od mašine za sudove, bolje je imati dve mašine za sudove. Poenta je da se izbegne suvišno vađenje, slaganje po kredencu, a onda opet sudopera puna, pa odatle ajd nanovo u mašinu. Ne! Jedna mašina oprala i odmah preuzima ulogu kredenca. Iz nje uzimamo sudove koje zaprljavši ih, slažemo u onu što je prazna. Posle ona opere i postaje kredenac. To se zove ciklično smenjivanje. Preduslov za ovu strategiju jeste da kada konačno imamo dve mašine za sudove, nijedna ne bude pokvarena.

4. Ako smo blagovremeno obavili punkt 2, sada mirne duše možemo sve što naknadno i u mimohodu ispada, štrči, ne staje, odmah u smeće. Bez zadrške, bez patetike, bez bolećivosti, bez sentimentalnosti. Bez iluzija da ostane da bismo ga preparvili, prosledili – u kontejner, recikliraće se i odande.

5. Kad god nam se pričita neka od knjiga koje neumorno briskamo i muljamo odavde tamo, ostavljamo sve i pristupamo tome. Posebnu pažnju obraćamo na sabrana dela. Generalka će se znatno, ponekad i zauvek, produžiti, ali, pogruzimo li se u čitanje, neće nas to sekirati. Naučna istraživanja su to potvrdila, u suprotnom knjige ostadoše nepročitane, što će vremenom produbiti naš nezaceljujući unutrašnji konflikt. A ne valja tako živeti, reperkutuje se na stanje organizma, moramo pronaći mir. Mnogi se pred smrt pokaju što su život proarčili. Mislimo stoga na budućnost. Ona je makar izvesna.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img