Montesori metod: Kako da dete bude poslušno a ostane svoje

Montesori metod znači da dete radi nešto jer ima unutrašnju potrebu za tim, jer ono zna da snosi odgovornost i posledice za svoja dela.

Na mene je na jednom roditeljskom sastanku ostavio veliki utisak razgovor dve majke dečaka od oko tri godine. Razgovaralo se o uključivanju dece u kućne poslove.

Mama A: “Ja od svog sina ne očekujem da počisti za sobom, pa još je mali, čistiće kad poraste.”

Mama B: “Da, ali tada neće hteti!”

Mama A: “Pa moraće!”

Mama B: “Nije suština da čisti jer mora, već zato što treba da ima razvijen osećaj odgovornosti prema svom okruženju i stvarima!”

Upravo je ovo suština Montesori pedagogije! Da dete radi nešto, jer ima unutrašnju potrebu za tim, jer ono zna da snosi odgovornost i posledice za svoja dela. Ne preuzimajte dečije obaveze na sebe! Nije svaka pomoć zaista korisna! Dete je u stanju da raspremi za sobom, da ukoliko prospe nešto uzme krpu i to obriše (naravno, krpa treba da bude dostupna detetu), da postavi ili raspremi sto, da kada uđe u kuću okači jaknu na mesto (naravno da čiviluk mora da bude na njegovoj visini i lako dostupan), vrati obuću na mesto. I došli smo opet do toga koliko je samostalnost bitna!

- Advertisement -

Pod samostalnošću ne podrazumevamo da dete može da radi sve što zamisli. Dete nije u stanju da postavi granice u onome što radi i zato će ići dokle mu vi dopustite. Roditelji su ti koji postavljaju granice, a detetu se omogućava sloboda i pravo izbora unutar tih granica. Deci je potrebna sloboda da bi se pravilno razvijala i samo u takvom okruženju ona mogu biti živahna, neposredna i radosna. Dozvolimo deci da sama donose odluke, jer na taj način od njih stvaramo jake i odgovorne ljude koji imaju svoj stav, koji se raduju životu i veruju u sebe!

spot_img

Najnovije

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Nataša Drageljević: Ljubomora kod dece nije bezobrazluk već emocija koja traži razumevanje

Ljubomora među braćom i sestrama nije znak lošeg vaspitanja, već strah od gubitka roditeljske ljubavi.

Zabrana mobilnih otkrila strašnu posledicu digitalizacije: Mnogi tinejdžeri u Americi ne znaju da gledaju na sat

Zabrana mobilnih telefona u njujorškim školama imala je neočekivane posledice, jer su nastavnici otkrili da mnogi tinejdžeri ne umeju da čitaju vreme na tradicionalnim analognim satovima.

Vladeta Jerotić o posledicama roditeljske svađe: „U 90% slučajeva krive roditelje“

Nije uopšte strana činjenica da roditeljske svađe, pogotovo one koje se odvijaju pred decom, često kasnije pokažu posledicu po psiho-emotivno stanje deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img