Roditelji uglavnom misle da znaju šta se dešava s njihovim detetom u školi, počevši od momenta kada dete uđe u školu, do momenta kada stigne kući.
Foto: Freepik
Međutim, domaći i školski rad, odmori, kontrolni zadaci i ostale stvari vezane za nastavu su samo jedan deo ozbiljne socijalizacije i procesa odrastanja kroz koje dete prolazi zajedno sa svojim drugarima iz razreda.
Šta se stvarno dešava u toku vremena koje deca provode u školi, jedna nastavnica je napisala u sledećih devet objašnjenja.
1. Deca u školu donose svoje roditelje u mini izdanju – bilo to dobro ili loše.
Zašto se neko dete ponaša i ophodi na određeni način – nastavnicima bude jasno već posle prvog roditeljskog sastanka.
Deca u školu donose mnoge osobine koje se stiču kod kuće: timski rad, radne navike, kućno vaspitanje, ali takođe i probleme na koje često nailaze i nastavnici i drugari deteta. Iako roditelji možda zaborave na njih brzo, jutarnje svađe i nervoze mogu da poremete celokupan dan deteta, posebno u školi.
2. Odmor za svako dete znači nešto drugo.
Većina dece voli odmore, ali za to postoje dva različita razloga. Dok jedna grupa dece jedva čeka da zvoni kako bi trčala i družila se s drugarima, neka deca zvono za odmor čekaju da bi se družila sa svojim nastavnicima. Odmori su veoma nepoželjni kod dece koja nemaju izgrađeno samopouzdanje i koja se bore da na hodnicima sklope prijateljstva. Takva deca odmore provode sama, sedeći u učionicama, čekajući da zvono oglasi početak časa.
3. To što deca neke stvari rade kod kuće, ne znači da ih rade i u školi.
Roditelji su vrlo često nezadovoljni rezultatima testova i odgovaranja, i tvrde da je dete znalo određeno gradivo kod kuće.
Ovo može biti lažna slika stvarnosti, i roditelji bi trebalo da shvate da to što dete radi kod kuće ne mora raditi i u školi, upravo zbog njihovog mešanja. Roditelji koji previše pomažu deci pri domaćim zadacima i učenju za testove, samo čine kontrauslugu detetu, jer kada dete treba istu stvar da uradi samo u školi – ono ne zna kako.
4. Svako dete ima svoju ulogu među drugarima iz razreda.
Deca u razredu imaju svoje uloge, baš kao i njihovi roditelji u svetu odraslih. Te uloge se dodeljuju na osnovu ponašanja među drugarima i na časovima. Deca brzo nauče ko je dobar đak, ko ima loše ponašanje, ko je uvek nervozan… i ponašaju se u skladu s tim. I nastavnici se ponašaju u skladu sa glavnim osobinama i ulogama dece: zato često u klupe spajaju dobrog i lošeg đaka, povučenog i otvorenog itd, kako bi uloga jednog popravila ulogu i osobine drugog.
Na ovaj način, deca imaju jednake šanse da iskoriste svoje uloge na najbolji način.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Nema komentara.