“Sretenjski raspust” značio bi da se s ovim danima spoje i preostali radni dani u toj nedelji, pa bi učenici bili slobodni od subote 12. februara do ponedeljka 21. februara.
Situacija sa korona virusom u školama je eskalirala, bar ako je suditi po rečima prosvetnih radnika. Nastava se sve teže organizuje, jer broj zaraženih nastavnika i učenika raste iz dana u dan.
Zato se sve ćešće kao opcija pominje uvođenje “Sretenjskog raspusta”. Naime, zbog Dana državnosti, koji se praznuje na Sretenje, đaci već imaju dva neradna dana 15. i 16. februar.
“Sretenjski raspust” značio bi da se s ovim danima spoje i preostali radni dani u toj nedelji, pa bi učenici bili slobodni od subote 12. februara do ponedeljka 21. februara, kada bi se vratili u klupe.
Krizni štab protiv ove ideje
Međutim, medicinski deo Kriznog štaba je protiv ovakve ideje. Kako kažu za Telegraf, duži raspust bio bi mač sa dve oštrice, jer se pretpostavlja da bi zbog zimovanja, skijanja i generalno okupljanja tokom raspusta, broj zaraženih samo nastavio da raste.
– Onda je bolje da nastava bude onlajn – poručuju u Medicinskom delu Kriznog štaba.
Čini se da je i Ministarstvo prosvete bliže odluci da se školski kalendar u tom pogledu ne menja. Ali, kako poručuju razmotriće ipak i opciju “Sretenjskog raspusta”, i uzeti u obzir situaciju u školama.
– Tim za škole doneće odluku u vezi sa pohađanjem nastave za sledeću nedelju, ali i razmotriti situaciju u vezi sa eventualnim produženjem raspusta. Odluka će, svakako biti doneta u najboljem interesu učenika i zaposlenih u školama, vodeći računa o zdravlju i bezbednosti – navode u Ministarstvu prosvete.
Uveliko prelaze na onlajn
Brojna odeljenja uveliko prelaze na onlajn, čim troje ili više đaka bude zaraženo koronom.
Prosvetari su s druge strane veoma zabrinuti. Jasna Janković iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije pita se, ako ne bude ovog raspusta, da li je cilj onda opšte zaražavanje.
Ona je u ime Unije, Ministarstvu prosvete poslala čitav spisak zahteva, a mnogi se ne tiču samo korone.
– Gorući problemi su: sve teža epidemiološka situacija i moguć raspad obrazovnog sistema zbog razboljevanja nastavnika. Zatim potraživanja zaposlenih u prosveti za koje imamo i predloge. Pa izmene i dopune ZOSOV-a koje su predvidele kombinaciju odeljenja od 5. do 8. razreda, što bi definitivno pogasilo sve manje škole u Srbiji. Zatim pritiska na sve škole i zaposlene koji ne žele da prihvate partijske direktore, za šta je ilustracija Gimnazija u Smederevskoj Palanci. I na kraju, sudskih procesa koji će višestruko poskupeti isplate po IOP-u, toplom obroku i regresu – navodi spisak zahteva.
Izvor: Telegraf
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Nema komentara.