Da li podižemo „primaoce“ ili „davaoce“?

Okrenutnost drugima štiti decu od razvijanja simptoma mentalnih poremećaja

Piše: Jovana Papan, Politički nekorektan vodič za roditelje

Kada danas pričamo o mentalnom zdravlju dece, najviše pričamo o tome kako je potrebno da imaju nekog ko će ih bezuslovno prihvatati i voleti da bi izgradila samopoštovanje i osećaj lične vrednosti, i kako je važno da budu ohrabrivana i podržavana da bi razvila samopouzdanje.

- Advertisement -

Međutim, nekako često izgubimo iz vida kako nije važno samo to, šta deca dobijaju od drugih – pre svega roditelja i vaspitača – već i šta deca daju drugima. Živimo u individualističkom društvu usmerenom na potrošnju u kome se “ja” stavlja u prvi plan, pa pod uticajem “narcističke” kulture nekako podrazumevamo da se ključ za sreću i mentalno zdravlje nalazi u primanju. Zasipamo našu decu ljubavlju, pažnjom, pohvalama, ohrabrujućim rečima, podsticajnim aktivnostima, materijalnim stvarima, a onda kada nam se uloženi napor da ih usrećimo ne vrati u vidu ispunjenog i zadovoljnog deteta ili mlade osobe, zbunjeni smo i razočarani.

Ovom drugom, “davajućom” stranom temelja mentalnog zdravlja bavila se nedavno objavljena studija o vezi odnosa roditelja i dece, mentalnog zdravlja i “prosocijalnog” ponašanja. koja je obuhvatila podatke o 10.000 dece i mladih. Prosocijalno, za razliku od čuvenijeg “antisocijalnog” ponašanja, jeste ono koje ima nameru da “donese dobrobit drugim ljudima ili čitavoj zajednici” – poput pomaganja, deljenja, saradnje i volontiranja. Ono što je studija pokazala je da deca koja pokazuju visoku prosocijalnost u uzrastu od pet do sedamnaest godina, u manjoj meri ispoljavaju probleme sa mentalnim zdravljem. Drugim rečima, dobro mentalno zdravlje i visoka rezilijentnost u vezi su sa usmeravanjem dece od ranog uzrasta na prosocijalne i altruističke vrednosti – empatiju, ljubaznost, pomaganje onima u nevolji, i volonterski rad. Okrenutnost drugima ima zaštitni efekat od razvijanja simptoma mentalnih poremećaja.

Naravno, to ne znači da jaka i stabilna veza deteta sa roditeljem nema izuzetno značajan uticaj na mentalno zdravlje. Štaviše, dobra povezanost sa detetom – bliskost i odsustvo konflikata, fizičkog i psihološkog zlostavljanja – veoma je važan zaštitni faktor protiv problema sa mentalnim zdravljem, ali takođe i preduslov razvoja prosocijalnosti kod dece. Kroz dobar odnos sa roditeljima učimo se empatiji i davanju. Štaviše, za današnje roditelje koji kubure sa vremenom i večito su progonjeni osećajem krivice da ne provode dovoljno vremena sa decom, značajan je podatak da je za dobar odnos kvalitet važniji od kvantiteta – dovoljno je biti prisutan, topao, pažljiv i saosećajan slušalac onda kada ste zajedno, uživati u čitanju priča pred spavanje, šaliti se i smejati umesto opterećivati zahtevnim aktivnostima i planovima… Kada dete odrasta u uverenju da je svet gostoljubivo mesto, i samo oseća potrebu da ispolji ljubaznost i obzirnost prema druguma.

Studija je takođe pokazala da su ponašanja poput neposlušnosti, udaranja, laganja, varanja, impusivnog reagovanja i nedostatka fokusa – u vezi sa slabom prosocijalnošću, i naučnici savetuju da bi pedagozi i roditelji trebalo da veći naglasak stavljanju na društvene norme i školska pravila kako bi podsticali bolje međusobne odnose i smanjili ometajuće sredinske faktore za razvoj prosocijalnosti.

Naše društvo odraz je naših porodičnih odnosa. Rane interakcije između roditelja i dece koje su ispunjene empatijom i toplinom, ali i usmerene na razvijanje osećaja za tuđe potrebe i modelovanje prosocijalnih ponašanja, ne samo da su temelj mentalnog zdravlja deteta već i neophodan uslov za zdravu i harmoničnu ljudsku zajednicu.

 

- Advertisement -

Za još tekstova autorke prijavi se za besplatan njuzleter na: https://jovanapapan.substack.com

Jovana Papan je psihodinamski kouč i kouč za roditelje. Autorka je knjige “Politika za decu: Sve što niste ni znali da želite da znate o roditeljstvu danas”. Autorka je instagram profila @jovanapapan.roditeljstvo

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img