Da li podižemo „primaoce“ ili „davaoce“?

Okrenutnost drugima štiti decu od razvijanja simptoma mentalnih poremećaja

Piše: Jovana Papan, Politički nekorektan vodič za roditelje

Kada danas pričamo o mentalnom zdravlju dece, najviše pričamo o tome kako je potrebno da imaju nekog ko će ih bezuslovno prihvatati i voleti da bi izgradila samopoštovanje i osećaj lične vrednosti, i kako je važno da budu ohrabrivana i podržavana da bi razvila samopouzdanje.

- Advertisement -

Međutim, nekako često izgubimo iz vida kako nije važno samo to, šta deca dobijaju od drugih – pre svega roditelja i vaspitača – već i šta deca daju drugima. Živimo u individualističkom društvu usmerenom na potrošnju u kome se “ja” stavlja u prvi plan, pa pod uticajem “narcističke” kulture nekako podrazumevamo da se ključ za sreću i mentalno zdravlje nalazi u primanju. Zasipamo našu decu ljubavlju, pažnjom, pohvalama, ohrabrujućim rečima, podsticajnim aktivnostima, materijalnim stvarima, a onda kada nam se uloženi napor da ih usrećimo ne vrati u vidu ispunjenog i zadovoljnog deteta ili mlade osobe, zbunjeni smo i razočarani.

Ovom drugom, “davajućom” stranom temelja mentalnog zdravlja bavila se nedavno objavljena studija o vezi odnosa roditelja i dece, mentalnog zdravlja i “prosocijalnog” ponašanja. koja je obuhvatila podatke o 10.000 dece i mladih. Prosocijalno, za razliku od čuvenijeg “antisocijalnog” ponašanja, jeste ono koje ima nameru da “donese dobrobit drugim ljudima ili čitavoj zajednici” – poput pomaganja, deljenja, saradnje i volontiranja. Ono što je studija pokazala je da deca koja pokazuju visoku prosocijalnost u uzrastu od pet do sedamnaest godina, u manjoj meri ispoljavaju probleme sa mentalnim zdravljem. Drugim rečima, dobro mentalno zdravlje i visoka rezilijentnost u vezi su sa usmeravanjem dece od ranog uzrasta na prosocijalne i altruističke vrednosti – empatiju, ljubaznost, pomaganje onima u nevolji, i volonterski rad. Okrenutnost drugima ima zaštitni efekat od razvijanja simptoma mentalnih poremećaja.

Naravno, to ne znači da jaka i stabilna veza deteta sa roditeljem nema izuzetno značajan uticaj na mentalno zdravlje. Štaviše, dobra povezanost sa detetom – bliskost i odsustvo konflikata, fizičkog i psihološkog zlostavljanja – veoma je važan zaštitni faktor protiv problema sa mentalnim zdravljem, ali takođe i preduslov razvoja prosocijalnosti kod dece. Kroz dobar odnos sa roditeljima učimo se empatiji i davanju. Štaviše, za današnje roditelje koji kubure sa vremenom i večito su progonjeni osećajem krivice da ne provode dovoljno vremena sa decom, značajan je podatak da je za dobar odnos kvalitet važniji od kvantiteta – dovoljno je biti prisutan, topao, pažljiv i saosećajan slušalac onda kada ste zajedno, uživati u čitanju priča pred spavanje, šaliti se i smejati umesto opterećivati zahtevnim aktivnostima i planovima… Kada dete odrasta u uverenju da je svet gostoljubivo mesto, i samo oseća potrebu da ispolji ljubaznost i obzirnost prema druguma.

Studija je takođe pokazala da su ponašanja poput neposlušnosti, udaranja, laganja, varanja, impusivnog reagovanja i nedostatka fokusa – u vezi sa slabom prosocijalnošću, i naučnici savetuju da bi pedagozi i roditelji trebalo da veći naglasak stavljanju na društvene norme i školska pravila kako bi podsticali bolje međusobne odnose i smanjili ometajuće sredinske faktore za razvoj prosocijalnosti.

Naše društvo odraz je naših porodičnih odnosa. Rane interakcije između roditelja i dece koje su ispunjene empatijom i toplinom, ali i usmerene na razvijanje osećaja za tuđe potrebe i modelovanje prosocijalnih ponašanja, ne samo da su temelj mentalnog zdravlja deteta već i neophodan uslov za zdravu i harmoničnu ljudsku zajednicu.

 

- Advertisement -

Za još tekstova autorke prijavi se za besplatan njuzleter na: https://jovanapapan.substack.com

Jovana Papan je psihodinamski kouč i kouč za roditelje. Autorka je knjige “Politika za decu: Sve što niste ni znali da želite da znate o roditeljstvu danas”. Autorka je instagram profila @jovanapapan.roditeljstvo

spot_img

Najnovije

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img