Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod

Zagrljaj treba da bude na samom vrhu prioriteta u našem domu, a i šire...

Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu zdravije i stabilnije stvatajući „korene“ koji će im pomoći na jakim vetrovima života.

Kako zagrljaji utiču na naše zdravlje i koliko mogu promeniti život, kao i kakvi sve zagrljaji postoje – tema je o kojoj je pisao i Srđan Zirojević, sportski stručnjak, profesionalni trener u fudbalu, sa specijalizacijom u performansama i rehabilitaciji sportista, čovek koji se usavršavao edukacijama u različitim oblastima kroz kurseve iz tradicionalne kineske medicine, neurologije, biohemije, farmakologije, neverbalne komunikacije, hipnoterapije, zoologije…

- Advertisement -

„Ljudi sa kojima nam zagrljaj traje duže ali i nosi u sebi određeni pritisak na našu kožu sa njima smo blisikiji, to je svima jasno. To nije slučajno, milioni receptora u koži reaguju i prozivode određene impulse koji u nekoliko milisekundi putuju do različitih regija mozga.

Receptori u našoj koži reaguju na pritisak, vibraciju, toplotu, hladnoću, bol… Postoji i posebna vrsta nervnih završetaka koja su specijalizovana isključivo kod nežnog i prijatnog dodira. Ona registruju da li nam se dodir dopada ili ne. Ti receptori pripadaju klasi mehanoreceptora niskog praga a njihov veći broj nalazi se pozadi na leđima i ramenima kao i na licu.

Ona su povezana i sa regulacijom emocija. Deca koja nemaju dovoljno zagrljaja u detinjstvu imaju veći broj fizičkih i mentalnih poteškoća u odraslom dobu, kao i poteškoću da pokažu svoje i razumeju tuđe emocije.

Očigledno nam je potreban neko da nas zagrli, to je biološka potreba usađena u naš kod.“

Napisao je Srđan Zirojević na svom Instragram kanalu koji prati više od 26.000 ljudi.

Kako zagrljaj utiče na naše zdravlje?

Nauka potvrđuje da zagrljaj može smanjiti stres, povećati osećaj sigurnosti i bliskosti, i poboljšati mentalno zdravlje. Prilikom grljenja, pogotovo osobe sa kojom smo naročito bliski, u našem telu oslobađa se hormon oksitocin, poznat kao „hormon ljubavi“.

- Advertisement -
Zagraljaj je naša biološka potreba
Foto: Unsplash/Igor Érico Zagraljaj je naša biološka potreba

Usled povećanja hormona ljubavi smanjuje se nivo kortizola – hormona stresa. Na ovaj način dolazi do opuštanja našeg organizma, te se i fizički i psihički osećamo lakše i bolje.

Osim toga, zagrljaji utiču i na smanjenje krvnog pritiska i srčanog ritma. To znači da se zagrljajima mogu prevenirati rane pojave srčanih bolesti i smanjiti rizik od ove opasnosti.

Takođe, zagrljajima je moguće ojačati i imuni sistem, jer kako su studije pokazale – redovnim grljenjem podstičete aktivnost belih krvnih zrnaca koji su zaduženi za borbu protiv upala. To znači upravo da su srećniji ljudi – zdraviji ljudi!

Zagrljaji mogu da nam poboljšaju život

Patrijarh Pavle je rekao: „Zagrljaj je prekrasan dar – jedna veličina odgovara svima“.

Iz ove samo jedne rečenice može se izvući jednostavna istina, a to je da nas zagrljaj zaista može spasiti, učiniti boljim naš život, a kada ga „darujemo“ – možemo promeniti svet.

Osećaj da je neko tu za vas, ali i da ste vi nekome pomogli da se oseća bolje sigurno će uticati i na vaše raspoloženje, a može i pozitivno uticati na samopouzdanje – jer osećaj podrške i ljubavi koja dolazi sa zagrljajima u velikoj meri menja samopoštovanje kod osobe.

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img