Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod

Zagrljaj treba da bude na samom vrhu prioriteta u našem domu, a i šire...

Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu zdravije i stabilnije stvatajući „korene“ koji će im pomoći na jakim vetrovima života.

Kako zagrljaji utiču na naše zdravlje i koliko mogu promeniti život, kao i kakvi sve zagrljaji postoje – tema je o kojoj je pisao i Srđan Zirojević, sportski stručnjak, profesionalni trener u fudbalu, sa specijalizacijom u performansama i rehabilitaciji sportista, čovek koji se usavršavao edukacijama u različitim oblastima kroz kurseve iz tradicionalne kineske medicine, neurologije, biohemije, farmakologije, neverbalne komunikacije, hipnoterapije, zoologije…

- Advertisement -

„Ljudi sa kojima nam zagrljaj traje duže ali i nosi u sebi određeni pritisak na našu kožu sa njima smo blisikiji, to je svima jasno. To nije slučajno, milioni receptora u koži reaguju i prozivode određene impulse koji u nekoliko milisekundi putuju do različitih regija mozga.

Receptori u našoj koži reaguju na pritisak, vibraciju, toplotu, hladnoću, bol… Postoji i posebna vrsta nervnih završetaka koja su specijalizovana isključivo kod nežnog i prijatnog dodira. Ona registruju da li nam se dodir dopada ili ne. Ti receptori pripadaju klasi mehanoreceptora niskog praga a njihov veći broj nalazi se pozadi na leđima i ramenima kao i na licu.

Ona su povezana i sa regulacijom emocija. Deca koja nemaju dovoljno zagrljaja u detinjstvu imaju veći broj fizičkih i mentalnih poteškoća u odraslom dobu, kao i poteškoću da pokažu svoje i razumeju tuđe emocije.

Očigledno nam je potreban neko da nas zagrli, to je biološka potreba usađena u naš kod.“

Napisao je Srđan Zirojević na svom Instragram kanalu koji prati više od 26.000 ljudi.

Kako zagrljaj utiče na naše zdravlje?

Nauka potvrđuje da zagrljaj može smanjiti stres, povećati osećaj sigurnosti i bliskosti, i poboljšati mentalno zdravlje. Prilikom grljenja, pogotovo osobe sa kojom smo naročito bliski, u našem telu oslobađa se hormon oksitocin, poznat kao „hormon ljubavi“.

- Advertisement -
Zagraljaj je naša biološka potreba
Foto: Unsplash/Igor Érico Zagraljaj je naša biološka potreba

Usled povećanja hormona ljubavi smanjuje se nivo kortizola – hormona stresa. Na ovaj način dolazi do opuštanja našeg organizma, te se i fizički i psihički osećamo lakše i bolje.

Osim toga, zagrljaji utiču i na smanjenje krvnog pritiska i srčanog ritma. To znači da se zagrljajima mogu prevenirati rane pojave srčanih bolesti i smanjiti rizik od ove opasnosti.

Takođe, zagrljajima je moguće ojačati i imuni sistem, jer kako su studije pokazale – redovnim grljenjem podstičete aktivnost belih krvnih zrnaca koji su zaduženi za borbu protiv upala. To znači upravo da su srećniji ljudi – zdraviji ljudi!

Zagrljaji mogu da nam poboljšaju život

Patrijarh Pavle je rekao: „Zagrljaj je prekrasan dar – jedna veličina odgovara svima“.

Iz ove samo jedne rečenice može se izvući jednostavna istina, a to je da nas zagrljaj zaista može spasiti, učiniti boljim naš život, a kada ga „darujemo“ – možemo promeniti svet.

Osećaj da je neko tu za vas, ali i da ste vi nekome pomogli da se oseća bolje sigurno će uticati i na vaše raspoloženje, a može i pozitivno uticati na samopouzdanje – jer osećaj podrške i ljubavi koja dolazi sa zagrljajima u velikoj meri menja samopoštovanje kod osobe.

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Za učenice iz Srbije medalje na Evropskoj matematičkoj olimpijadi

Učenice iz Srbije ostvarile su izuzetan uspeh na 15. Evropskoj matematičkoj olimpijadi za devojke u Bordou, objavila je beogradska Matematička gimnazija

Mlađe generacije imaju veći mozak. Da li je to dobro?

Hipokampus, koji igra glavnu ulogu u pamćenju i učenju, proširio se za 5,7 odsto u zapremini kada se poredi nekoliko generacija

Uskršnja potraga za jajima – zabava za celu porodicu

Uskrs može biti više od običaja – može biti prava porodična avantura, gde svi učestvuju, smeju se i stvaraju nezaboravne uspomene.

Neizbrisivi mirisi detinjstva – iza kojih se skriva radost prisutnosti

Neke mirisne note ostaju trajno u našem sećanju i, nenadano ili s namerom, mogu nas vratiti u proživljene i dragocene trenutke.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img