Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod

Zagrljaj treba da bude na samom vrhu prioriteta u našem domu, a i šire...

Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu zdravije i stabilnije stvatajući „korene“ koji će im pomoći na jakim vetrovima života.

Kako zagrljaji utiču na naše zdravlje i koliko mogu promeniti život, kao i kakvi sve zagrljaji postoje – tema je o kojoj je pisao i Srđan Zirojević, sportski stručnjak, profesionalni trener u fudbalu, sa specijalizacijom u performansama i rehabilitaciji sportista, čovek koji se usavršavao edukacijama u različitim oblastima kroz kurseve iz tradicionalne kineske medicine, neurologije, biohemije, farmakologije, neverbalne komunikacije, hipnoterapije, zoologije…

- Advertisement -

„Ljudi sa kojima nam zagrljaj traje duže ali i nosi u sebi određeni pritisak na našu kožu sa njima smo blisikiji, to je svima jasno. To nije slučajno, milioni receptora u koži reaguju i prozivode određene impulse koji u nekoliko milisekundi putuju do različitih regija mozga.

Receptori u našoj koži reaguju na pritisak, vibraciju, toplotu, hladnoću, bol… Postoji i posebna vrsta nervnih završetaka koja su specijalizovana isključivo kod nežnog i prijatnog dodira. Ona registruju da li nam se dodir dopada ili ne. Ti receptori pripadaju klasi mehanoreceptora niskog praga a njihov veći broj nalazi se pozadi na leđima i ramenima kao i na licu.

Ona su povezana i sa regulacijom emocija. Deca koja nemaju dovoljno zagrljaja u detinjstvu imaju veći broj fizičkih i mentalnih poteškoća u odraslom dobu, kao i poteškoću da pokažu svoje i razumeju tuđe emocije.

Očigledno nam je potreban neko da nas zagrli, to je biološka potreba usađena u naš kod.“

Napisao je Srđan Zirojević na svom Instragram kanalu koji prati više od 26.000 ljudi.

Kako zagrljaj utiče na naše zdravlje?

Nauka potvrđuje da zagrljaj može smanjiti stres, povećati osećaj sigurnosti i bliskosti, i poboljšati mentalno zdravlje. Prilikom grljenja, pogotovo osobe sa kojom smo naročito bliski, u našem telu oslobađa se hormon oksitocin, poznat kao „hormon ljubavi“.

- Advertisement -
Zagraljaj je naša biološka potreba
Foto: Unsplash/Igor Érico Zagraljaj je naša biološka potreba

Usled povećanja hormona ljubavi smanjuje se nivo kortizola – hormona stresa. Na ovaj način dolazi do opuštanja našeg organizma, te se i fizički i psihički osećamo lakše i bolje.

Osim toga, zagrljaji utiču i na smanjenje krvnog pritiska i srčanog ritma. To znači da se zagrljajima mogu prevenirati rane pojave srčanih bolesti i smanjiti rizik od ove opasnosti.

Takođe, zagrljajima je moguće ojačati i imuni sistem, jer kako su studije pokazale – redovnim grljenjem podstičete aktivnost belih krvnih zrnaca koji su zaduženi za borbu protiv upala. To znači upravo da su srećniji ljudi – zdraviji ljudi!

Zagrljaji mogu da nam poboljšaju život

Patrijarh Pavle je rekao: „Zagrljaj je prekrasan dar – jedna veličina odgovara svima“.

Iz ove samo jedne rečenice može se izvući jednostavna istina, a to je da nas zagrljaj zaista može spasiti, učiniti boljim naš život, a kada ga „darujemo“ – možemo promeniti svet.

Osećaj da je neko tu za vas, ali i da ste vi nekome pomogli da se oseća bolje sigurno će uticati i na vaše raspoloženje, a može i pozitivno uticati na samopouzdanje – jer osećaj podrške i ljubavi koja dolazi sa zagrljajima u velikoj meri menja samopoštovanje kod osobe.

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Zašto je plivanje jedini trening koji je potreban vašem telu i umu

Vreme je da spakujete kupaći kostim. Ukočenost od dugog sedenja, svakodnevni stres i letargija ostaju na obali – unutar vode čeka vas vaša najbolja i najvitalnija verzija

Prijateljstvo je više od reči: Zašto je važno da 30. jula slavimo Svetski dan prijateljstva

Svetski dan prijateljstva, koji se obeležava 30. jula pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, podseća nas koliko su prijatelji važni za našu sreću, zdravlje i mir u svetu.

Bakterije koje vrebaju u plitkim vodama

Jedna od njih je Vibrio bakterija, čiji se uticaj poslednjih godina intenzivno proučava – i to ne bez razloga.

Nedostatak ovog elementa krivac za mučninu u trudnoći

Jutarnja mučnina i povraćanje (hyperemesis gravidarum) su česti simptomi trudnoće, koji se javljaju kod oko 70 odsto trudnica. 

Koji zaštitni faktor odabrati

Više nije dovoljno samo da služi da se ne izgori. Zaštita od sunca je postala sofisticirana nauka.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img