Carski rez može da promeni DNK bebe?

Tokom porođaja, dete doživi pozitivan stres koji ga pripremi za spoljašnji svet, što nije slučaj kod porođaja carskim rezom. Tada se ne aktivira se odbrambeni sistem, što uzrokuje promene na DNK. Sve je veći broj mama koje se porađaju carskim rezom, ali ta opcija, osim za majku, može biti opasna i za dete, tvrdi profesor […]

Tokom porođaja, dete doživi pozitivan stres koji ga pripremi za spoljašnji svet, što nije slučaj kod porođaja carskim rezom. Tada se ne aktivira se odbrambeni sistem, što uzrokuje promene na DNK.

Sve je veći broj mama koje se porađaju carskim rezom, ali ta opcija, osim za majku, može biti opasna i za dete, tvrdi profesor molekularne biologije Tomas Ekstrom sa švedskog Instituta Karolinska.

Brojne studije pokazale su da je porođaj carskim rezom povezan sa većim rizikom od dijabetesa tipa 1, gojaznosti i bolesti disajnih puteva kod dece, depresijom kod majki.

- Advertisement -

Profesor Ekstrom sproveo je istraživanje u kojem je uporedio nivo metilacije DNK kod 18 beba rođenih carskim rezom i 25 beba rođenih prirodnim putem. Metilacija je prirodni kontrolni mehanizam koji reguliše aktivnost gena, a na nju utiču spoljni faktori, kao što je porođaj, i mogu promeniti sam DNK. Nivo DNK metilacije bio je viši kod dece rođene carskim rezom, nego kod one rođene prirodnim putem. To znači da carski rez može promeniti DNK novorođenčeta, piše 24sata.hr.

Profesor Ekstrom te promene je uočio u 350 delova DNK, a među njima i u područjima koja utiču na imunološki sistem.

„Tokom porođaja prirodnim putem, dete doživi pozitivan stres, koji ga pripremi za spoljni svet. Kod carskog reza ne aktivira se detetov odbrambeni sistem, što bi moglo objasniti promene u DNK“, objasnio je koautor studije profesor Mikael Norman.

Promene na DNK mogu biti privremene ili trajne, a za konkretne zaključke je ipak prerano.

Međutim, zabrinjavajuće je to što se takve promene prenose samo na potomstvo i mogu ovaj problem učiniti problemom budućih generacija, istakao je autor istraživanja, profesor Tomas Ekstrom.

Izvor: Mondo

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Wow, bas ste nam oci otvorili, mozda da se poradjam prirodno pa da oslepim i svi u porodici dozivimo sjajne i fantasticne promene, sve samo da nema dnk promena.Ponasate se prema nama porodiljama carskim kao da smo razmazene guske, pa uzivamo u tom postupku klasicne operacije. Nije vam ovo Amerika, nego zemlja Srbija. Onaj ko pise ovakve tekstove verovatno i nema iskustva sa porodjajima, a kod nas je jos uvek potrebna indikacija za carski rez.Sacuvajte ove tekstove za sebe kad budete prinudjeni na to, pa da uzivate u njima, a nama prekinite da vredjate inteligenciju!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img