Deci koja imaju slabije kognitivne sposobnosti treba više dremki u toku dana

To ne znači da decu treba podsticati da što više spavaju kako bi se poboljšao razvoj mozga, kažu naučnici, već samo da im treba omogućiti da spavaju koliko god im je potrebno.

Nova studija otkrila je da su učestalost i dužina detetovih dremki pokazatelj njegovih kognitivnih potreba. Prema rezultatima istraživanja, deca koja imaju manji rečnik i slabije kognitivne sposobnosti, imaju potrebu da češće spavaju, prenosi sajt Neuroscience News.

Studija je obuhvatila podatke o 463 deteta uzrasta od osam meseci do tri godine i pokazala da su potrebe za snom u toku dana indikator kognitivnog razvoja. Naime, neka deca su efikasnija u učvršćivanju naučenog u toku sna, pa im je san manje potreban.

- Advertisement -

To ne znači da decu treba podsticati da što više spavaju kako bi se poboljšao razvoj mozga, kažu naučnici, već samo da im treba omogućiti da spavaju koliko god im je potrebno.

„Roditelji se dosta uzbuđuju oko dečijeg spavanja, i brinu da li ona dovoljno spavaju ili previše spavaju za svoj uzrast. Ali ono što smo mi utvrdili je da količina spavanja zavisi od detetovih individualnih potreba,“, kaže dr Teodora Gliga, vođa ovog istraživanja.

Naučnici su roditelje ispitivali o obrascima spavanja njihovog deteta, kao i o detetovim sposobnostima fokusiranja, pamženja, i broju reči koje razume i koristi. Takođe su uzeli u obzir i socio-ekonomski statis porodice, prihode i nivo obrazovanja roditelja, količinu vremena koje dete provodi pred ekranima ili napolju u igri.

„Karantin usled kovida 19 nam je omogućio da dečiji san proučavamo u prirodnom obliku, pošto deca nisu bila u jaslicama, gde se spava po rasporedu,“ objašnjava dr Gliga.

„Naši nalazi ukazuju na to da deca imaju različite potrebe za snom – neka deca ranije izbace dnevne dremke jer im više nisu potrebne. Drugima je spavanje preko dana potrebno i nakon treće godine,“ zaključuje ona.

Priredila: Jovana Papan

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img