spot_img
spot_img

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Pre deset godina humanitarna organizacija SOS Dečija sela Srbija osnovala je Centar „Jaki mladi“, sa ciljem da mladim osobama u nepovoljnim životnim okolnostima pruži podršku na putu ka samostalnosti. Do sada je podržano više od 1600 mladih u riziku, dok je 770 uspešno pronašlo zaposlenje. U prethodne tri godine, Centar „Jaki mladi” je izrastao u prepoznatljiv resurs za karijerno vođenje i savetovanje mladih iz osetljivih grupa. Zahvaljujući programima stručnog osposobljavanja i razvoja veština, 515 mladih osoba obavilo je stručnu praksu, a 547 uspešno završilo stručne obuke i kurseve finansirane kroz program.

- Advertisement -

Međunarodni dan mladih za tim Centra “Jaki mladi” predstavlja priliku da se osvrnu na deset godina rada, susreta i zajedničkog rasta sa mladima koji su, uprkos brojnim preprekama, pokazali izuzetnu snagu, hrabrost i istrajnost. Kroz podršku pri sticanju životnih i profesionalnih veština, tim Centra nije samo pratio njihove uspehe, već su zajedno sa njima učili, razvijali se i prilagođavali program stvarnim potrebama mladih.

„Tokom deset godina rada Centar “Jaki mladi” bio je mesto učenja, razvoja i međusobne podrške za stotine mladih. Zajedno smo gradili životne i profesionalne veštine, otvarali vrata novim prilikama i osnaživali mlade da aktivno oblikuju svoju budućnost. Verujemo da nijedna mlada osoba ne bi trebalo sama da prolazi kroz izazove osamostaljivanja i da jedino zajedničkom podrškom možemo učiniti taj put sigurnijim i lakšim”, izjavila je Nina Makarin, saradnica za rad sa mladima u riziku.

Za većinu mladih ulazak u odraslo doba predstavlja period istraživanja, novih prilika i postepenog osamostaljivanja uz podršku porodice i okruženja. Za mlade u riziku taj prelazak je često znatno teži, jer se sa samostalnim životom suočavaju bez stabilne mreže podrške.

Mihailo, jedan od učesnika programa, ističe da mu je Centar „Jaki mladi“ pomogao da stekne nova znanja, razvije samopouzdanje i jasnije sagleda svoje mogućnosti.

Kroz radionice, susrete sa poslodavcima i različite aktivnosti stekao sam znanja koja će mi značiti u budućnosti. Najviše mi je značilo to što smo uvek imali prostor da otvoreno razgovaramo, učimo i razvijamo svoje veštine. Danas želim da stečeno iskustvo prenesem drugim mladima kojima je potrebna podrška i da im pokažem da nisu sami”, izjavio je Mihailo.

- Advertisement -

U želji da podrška mladima bude dostupna i van Beograda, SOS Dečija sela Srbija tokom prethodnih godina prenosila su svoja znanja i metodologiju rada organizacijama širom zemlje, a trenutno u Požegi, Zaječaru, Kruševcu, Kragujevcu i Somboru.

Mladi uključeni u program najčešće su pronalazili zaposlenje u oblastima turizma i ugostiteljstva, nege i lepote, trgovine, građevinarstva i administracije. Najveće interesovanje iskazivali su za obuke za vozača B kategorije i kurseve engleskog i nemačkog jezika, kao i za sticanje veština u zanimanjima frizera, berbera, manikira, pedikira, masera, kuvara, konobara, poslastičara i varioca.

Pristup Centra „Jaki mladi“ zasniva se na individualnim potrebama, talentima i potencijalima svake mlade osobe. Zato program obuhvata stipendije za nastavak obrazovanja, stručne obuke i usavršavanja, prilagođene interesovanjima i profesionalnim ciljevima mladih, od sticanja UEFA licence za trenera i zanata majstora tetovaže, do specijalizovanih kurseva za stomatologe.

SOS Dečija sela Srbija nastaviće da kroz Centar „Jaki mladi” pružaju podršku mladima u riziku, na njihovom putu ka samostalnosti, zaposlenju i punom uključivanju u društvo, uz poziv institucijama, kompanijama i građanima da zajedno stvaramo više prilika za one kojima su one najpotrebnije.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img