Svi ljudi imaju različite vrste inteligencija. Ne postoji jedna, opšta. Američki psiholog ih je izdvojio osam, i predložio je devetu kao moguću.
Kada čujete reč ’inteligencija’, verovatno odmah pomislite na testiranje nivoa IQa. Inteligencija se uglavnom opisuje kao intelektualni potencijal, nešto sa čime ste rođeni, što može biti merljivo i ne može biti promenljivo. Ipak, počev od psihologa Hauarda Gardnera, koji je u modernu psihologiju uveo koncept Teorije višestruke inteligencije, sve više njegovih kolega se slaže sa stavom da treba prevazići tradicionalna shvatanja da postoji samo jedna inteligencija i jedan nivo IQa, te da je ovaj način razmišljanja previše ograničavajuć.
Ovu teoriju, Gardner je prvi put izložio u svojoj knjizi Frames od Mind: The Theory of Multiple Intelligences (1983), gde je ukazao na to da svi ljudi imaju različite vrste inteligencija. Ne postoji jedna, opšta. Američki psiholog ih je izdvojio osam, i predložio je devetu kao moguću, a inteligenciju definiše kao sposobnost za rešavanje problema i stvaranje proizvoda koji se cene u jednom ili više kulturnih okvira.
Vrste inteligencija prema Gardneru:
1. Vizualno-prostorna inteligencija
Ovde je jasno da je naglašena moć vizualizacije, i pojedinci koji je imaju, ističu se u proučavanju mapa, grafikona, video snimaka i fotografija. Uživaju u čitanju, pisanju, slikanju, crtanju, sklapanju puzli i sličnim zadacima. Vole posmatrati svet oko sebe i pronalaziti zanimljivosti u njemu, i obično poseduju izraženu maštu. Idealna zanimanja za njih su: arhitekta, umetnik, koreograf.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Pet saveta za roditelje koje deca ne slušaju
Vaspitati dete na takav način da ono postane zrelo i odgovorno može biti put sa puno prepreka. Nekada sve ide glatko, ali šta kada dete postane buntovno i svojeglavo? Sve...
Kako uzgajamo male narcise: Preterane pohvale stvaraju iluziju superiornosti
Piše. Sanja Dutina Dragović Na samopouzdanje utiču geni koje nasleđujemo od roditelja, zaključak je blizanačkih studija. Međutim, nikako ne treba zanemariti uticaj sredine u kojoj dete odrasta – stil roditeljstva,...
Ranko Rajović: Usadite deci svest da ne mogu biti kriva zbog postupaka odraslih
Da li je ćutanje zlato? Zašto deca najčešće nemaju adekvatan mehanizam odbrane? Jedna specifična funkcija mozga kod dece i adolescenata ih čini ranjivim posebno u komunikaciji sa odraslim osobama. Davno...
Kako da zaštitimo decu od seksualnog nasilja?
Često zaboravljamo da iza nečije titule, pozicije, statusa – stoji ipak samo čovek. A kakvi ljudi mogu biti? Šaroliki! Neki od ljudi su i seksualni predatori i ima ih u...
Nema komentara.