spot_img
spot_img

Individualni obrazovni plan (IOP): Šta je i šta znači za moje dete

Detalj koji često muči roditelje je “da li će to negde da piše” da njihovo dete radi po IOP-u...

Važno je da znate šta je IOP, jer često roditelji imaju pogrešnu predstavu o tome, i pružaju otpor pri samom pomenu da je detetu potreban. 

IOP je dakle skraćenica za Individualni Obrazovni Plan. Ukoliko dete iz nekog razloga ima teškoća u savladavanju gradiva i ostvarivanju ishoda, tom detetu je potrebna dodatna podrška u obrazovanju.

- Advertisement -

Prvo se uvode mere individualizacije. To znači da će detetu biti prilagođavane okolnosti u kojima radi, kao što su na primer manji broj zadataka, više vremena za rad, učitelj/nastavnik će mu pročitati zadatak kako bi ga bolje razumeo, itd…

Ukoliko taj prvi korak individualizacije ne doprinese bržem napretku deteta, tada prilagođavanje načina ostvarivanja školskog programa prelazi u fazu izrade, donošenja i ostvarivanje individualnog obrazovnog plana. 

Individualni obrazovni plan je poseban akt, koji ima za cilj optimalni razvoj učenika i ostvarivanje ishoda obrazovanja i vaspitanja, odnosno zadovoljavanja obrazovno-vaspitnih potreba deteta i učenika.

Ko izrađuje IOP?

IOP izrađuje tim za dodatnu podršku učeniku u saradnji sa roditeljem. Roditelj je takođe član tima za podršku, pored odeljenskog starešine, predmetnih nastavnika i stručnih saradnika (pedagog, psiholog) a u skladu sa potrebama i logoped, defektolog  i lični pratilac učenika.

Ako roditelj ne želi da učestvuje u izradi ili da saglasnost na IOP, škola je dužna da o tome obavesti nadležnu ustanovu socijalne zaštite u cilju zaštite najboljeg interesa učenika.

Vrste IOP-a

Učeniku koji postiže rezultate koji prevazilaze očekivani nivo obrazovnih postignuća, ustanova obezbeđuje prilagođavanje načina ostvarivanja školskog programa i izradu, donošenje i ostvarivanje individualnog obrazovnog plana sa obogaćenim sadržajima ili za ubrzani napredak.

- Advertisement -

Dakle, postoje tri vrste IOP-a:

1) IOP1 – prilagođavanje načina rada i uslova u kojima se izvodi obrazovno-vaspitni rad;

2) IOP2 – prilagođavanje ciljeva sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada;

3) IOP3 – proširivanje i produbljivanje sadržaja obrazovno-vaspitnog rada za učenika sa izuzetnim sposobnostima.

IOP donosi pedagoški kolegijum ustanove na predlog tima za inkluzivno obrazovanje, odnosno tima za pružanje dodatne podrške učeniku.

IOP 2 je specifičan po tome što dozvoljava izmenu sadržaja predviđenih planom nastave i učenja za određeni razred. Najbolji primer je možda opismenjavanje. Neka deca ne savladaju čitanje i pisanje u prvom razredu osnovne škole, kako je predviđeno planom nastave i učenja. IOP 2 im omogućava da oni i dalje rade na savladavanju čitanja i pisanja, dokle god je potrebno, i u drugom i u trećem razredu, i dokle god se ne opismene. Bez IOP 2 oni već u drugom razredu ne bi mogli dobiti pozitivne ocene iz maternjeg jezika svakako, a moguće i iz drugih predmeta jer ne umeju da čitaju.

- Advertisement -

Donošenju IOP-a 2 prethodi donošenje, primena i vrednovanje IOP-a 1, a obavezno je pribavljanje mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za dodatnom obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom podrškom učeniku.

Još jedan detalj koji muči roditelje je “da li će to negde da piše” da njihovo dete radi po IOP-u. 

Ako učenik radi po IOP 2 (sa izmenjenim sadržajima, odobren od strane IRK), ili IOP 3 (obogaćeni program za učenike sa izuzetnim sposobnostima) u napomeni u đačkoj knjižici ili Svedočanstvu piše da je učenik završio razred u skladu sa članom hh Zakona. 

Ukoliko učenik radi u skladu sa planiranim merama individualizacije ili po IOP 1, dakle po neizmenjenom programu, gde se samo prilagođava način i uslovi rada, nigde ništa ne piše. To se ne beleži na ispravama koje škola izdaje.    

Odlomak iz priručnika Tumačenje zakonske regulative u osnovnom obrazovanju, Ivane Anđušić.

Pogledajte ceo priručnik ovde. 

 

spot_img
spot_img

Najnovije

Skuvani smo, na Boga, bez kape – kako engleski sleng menja srpski jezik

Od „cooked“ i „rizz“ do „ghost-ovao me je“ i „nemoj da yap-uješ“ – internet sleng sve brže prelazi granice engleskog jezika i ulazi u svakodnevni govor mladih.

Predstavnici humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija od septembra među građanima Novog Sada i okoline

Tokom narednog perioda, građani Novog Sada imaće priliku da se upoznaju sa radom SOS Dečijih sela Srbija, rezultatima koje organizacija ostvaruje već decenijama, kao i načinima na koje mogu da doprinesu stvaranju sigurnijeg okruženja za decu i mlade kojima je podrška najpotrebnija.

Ocene nisu merilo vrednosti nijednog đaka

Pomozimo deci da ne poveruju da ocene određuju njihovu vrednost

Ovo su najveći izazovi za svakog đaka prvaka (i njihove roditelje)

Polazak u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu deteta, ali i roditelja. Prvi razred donosi mnogo uzbuđenja, ali i sasvim novih obaveza koje umeju da budu izazovne za celu porodicu.

Fotografija za uspomenu ili previše informacija? Šta ne bi trebalo da objavimo prvog dana škole

Prvi dan škole pripada i roditeljima. To je trenutak ponosa, uzbuđenja i shvatanja da je dete zakoračilo u novo životno poglavlje. Prirodno je želeti da ga sačuvamo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img