Nakon što im je kupila smartphoneove, Amalija Ivezić shvatila je da imaju devastirajući utjecaj na živote njezinih tinejdžera. Otkriva što se promijenilo otkad ih je uzela.
Otkad su dobili pametne telefone u životima moje djece sve se promijenilo. Odjednom im se suzio svijet na par društvenih mreža, poruka, komentiranje fotografija… Popustili su strašno u školi, prestali se zabavljati, ograničila im se svakodnevnica. I onda sam, nakon godinu dana promatranja i promišljanja, odlučila im oduzeti njihove pametne telefone. Ivona ide u sedmi razred i ima 13 godina, a Ivan ima 14 godina i ide u osmi razred. Otada se apsolutno sve promijenilo – priča Amalija Ivezić, mama troje djece, koja osim dvoje tinejdžera ima i šestogodišnjeg sina Marka.
Na ovaj potez odlučila se nakon što je uvidjela da su joj djeca manje zainteresirana za učenje i socijalizaciju, a svoje slobodno vrijeme provode na aplikacijama za komunikaciju i društvenim mrežama umjesto u stvarnom društvu ljudi.
Nema socijalizacije
– Razrednik moje kćeri na roditeljskom je rekao kako je primijetio da djeca danas žive isključivo na svojim mobitelima i kompjuterima te se ne socijaliziraju dovoljno izvan škole. S druge strane, u školi se druže i previše, ali pod nastavom. Bitno im je samo tko je što objavio i tko je koliko likeova dobio. Ja bih shvatila i voljela da se ti mobiteli i konstantni pristup internetu koriste za istraživanje, da čitaju i slušaju o nekoj glazbi koja ih zanima, spisateljima ili filmovima, ali to, nažalost, nije tako – kaže Amalija te dodaje kako su njezina djeca sad u godinama kad bi trebala istraživati društvo oko sebe i početi se izgrađivati kao osobe, a to će teško moći ako im se cijeli svijet svodi na poruke s ekrana, fotografiranje i skupljanje likeova koji su postali mjerilo popularnosti u razredu.
Novi život
– Otkad su dobili pametne telefone strašno su popustili u školi. Imala sam osjećaj da se ni jednu sekundu ne mogu opustiti. Najviše vremena su provodili gledajući u ekrane umjesto da se negdje nađu – objašnjava.
Rezultate postupaka već uviđa. Osim što su im se popravile ocjene, više komuniciraju unutar obitelji i više vremena borave izvan kuće u druženju s vršnjacima.
Amalija na jesen u školu, u prvi razred šalje i svog šestogodišnjeg sina Marka, ali, naglašava, da mobitel neće imati sve do srednje škole.
Psihologinja: ‘Neće znati razviti trajnije odnose’
“Svaka pretjerana upotreba je loša, ako dijete previše vremena provodi na pametnom telefonu, a ne socijalizira se ni na jedan drugi način, to je svakako štetan utjecaj na njega i njegov razvoj”, objašnjava dr. Tatjana Gjurković, psihologinja iz centra Proventus. Ističe da pametni telefoni i moderna tehnologija ne moraju nužno imati štetan utjecaj na razvoj djece ako im se pristup takvim uređajima strogo ograniči na neko prihvatljivo vrijeme. “Ako djeca nemaju stvarnu interakciju s drugim ljudima, u odrasloj dobi neće moći razviti trajnije i kvalitetnije odnose s prijateljima i partnerima”, objašnjava.
Izvor: Jutarnji.hr
Pročitajte još i: Zašto Džejmi Oliver i ja ne dajemo deci mobilne telefone
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Ne sanja svaka devojčica da bude princeza
Juri me već 10 dana, po Instagramu, reklama koja nudi spa Princeza paket za devojčice od 6 do 12 godina. Kažu nešto tipa da svaka devojčica sanja da bude princeza...
U životu je mnogo bitno da znaš da se braniš. I fizički.
Piše: Ljiljana Španić Kao deca, živeli smo u selu. Poprilično udaljenom od grada i sa manjkom podmladka. To malo dece što nas je živelo tamo bili smo dosta udaljeni, pa...
Zašto se današnje majke osećaju toliko frustrirano?
Moj posao je da radim s majkama. Svake sedmice čujem na desetine priča kreativnih, motivisanih, obrazovanih i relativno dobro uspešnih žena koje zaista vole svoju decu. To su majke koje...
Razmaženo dete nije srećno dete. Evo u čemu je razlika:
Mnogo je razlika između onoga što definiše srećno i razmaženo dete. Lično, poznajem jedno razmaženo. Jedno dete koje samo učini grimasu jer neko drugi jede sladoled, a ono je svoje...
2 komentara