Izbegavajte pitanje „zašto?“

Retko kad razmišljamo o načinu na koji razgovaramo sa decom, kao i o formulisanju pitanja. Međutim, ukoliko to što govorimo ne daje rezultate, a na pitanja koja postavljamo ne dobijamo odgovore, vreme je za promenu.

Pravo pitanje je zapravo šta mi kao roditelji tačno želimo da postignemo pitajući „zašto“? Ako razumemo da ono detetu ukazuje samo na problem, onda je korisnije usmeriti mu pažnju ka rešenju. Bolje je formulisati pitanje ili izjavu ovako:

  1. Kada si planirala da spremiš sobu, pre ili posle ručka? (pažnja je usmerena na cilj – spremanje sobe, i date su opcije, što smanjuje tenziju)
  1. Počni da se spremaš za školu (rođendan), da bi stigla na vreme. (usmeravamo pažnju da dete treba negde da stigne na vreme, a ne da će kasniti)
  1. Znaš da je trener rekao da, ako opet zakasniš, nećeš moći da igraš utakmicu. (ukazivanje na posledicu ali bez pritiska, kašnjenje = neigranje)
  1. Kada slušaš šta ti govorim bolje i lakše se razumemo. (dete razume da određeno ponašanje daje bolje rešenje)
  1. Kako bi se ti osećao da ja tebe ne slušam kada mi pričaš šta je bilo u školi? (dajemo primer kako se osećamo i usmeravamo mu pažnju kako se osećaju osobe sa kojima komunicira)
  1. Kada uradiš domaći čim dođeš kući imamo celo popodne slobodno za igru! (pored kreiranja navike da odmah uradi domaći ukazujemo detetu na prednosti dobro organizovanog vremena)
  1. Šta misliš da domaći radiš čim dođeš kući, pa da imaš više vremena za sebe? (ovo je korisno kod starijih osnovaca – pitamo ga za mišljenje, znači uvažavamo ga, i usmeravamo pažnju šta je prednost tog ponašanja)

 

- Advertisement -

Na ovaj način, pred toga što se i dete i mi fokusiramo na rešanja, učimo ga da i ono samo vidi i povezuje šta je za njega u nekoj situaciji korisnije. Kada nam postane prirodno da ovako pričamo sa detetom smanjujemo osećaj pritiska i tenzije i kod nas samih, jer stalno razmišljanje o problemu ne opterećuje samo njega već i nas roditelje. Rezultati će biti isti, uložena energija manja, a emocije pozitivne.

Računajte da je za usvajanje ovakvog načina komunikacije potrebno vreme, ali već posle mesec dana imaćete pozitivne promene. Ako se u procesu usvajanja ovog modela desi da ipak kažete nešto na „stari način“, zastanite na trenutak i onda je ponovite na novi, drugačiji način. Dajte sebi vremena i iskoristite leto za pozitivne promene.

 

Dragana Aleksić, family coach

www.aleksicdragana.com

 

- Advertisement -

Seminar „Umetnost komunikacije sa decom“ 17. jula u 12h u Beogradu. Više info na linku www.aleksicdragana.com

spot_img

Najnovije

10 pitanja koja možete da postavite detetu za dublji i topliji razgovor

U svakodnevnoj žurbi, često razgovaramo s decom o obavezama — da li su jeli, obukli se, oprali zube, uradili domaći... Ali prava čar komunikacije s detetom krije se u pitanjima koja pokreću njihova osećanja, misli i maštu.

Roditelji uznemireni: Seks, droga i nasilje na Pinkovom dečjem kanalu

Na televiziji Pink Kids čiji je program namenjen isključivo deci prikazan je animirani film „Free Jimmy“ čiji sadržaj nikako nije prikladan za prikazivanje najmlađima jer sadrži scene eksplicitnog seksa i nasilja

Psihološkinja objasnila – zašto nije dobro da dete uvek bude poslušno

Roditelji žele da deca budu poslušna, ali to nije dobro - psihološkinja upozorila na tihu i skrivenu opasnost

Poremećaj protivljenja i prkosa kod dece (ODD) – kako prepoznati da postoji problem

Opozicioni prkosni poremećaj (engl. oppositional defiant disorder = ODD) je termin koji se koristi za decu i adolescente koja pokazuju ponavljajući obrazac prkosnog i negativnog ponašanja prema ljudima

Dobre vesti za roditelje trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca: Stiže stalna novčana pomoć

Evo šta vam je potrebno od dokumenata i gde se podnose kako biste ostvarili pravo na ovu pomoć

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img