Izbegavajte pitanje „zašto?“

Retko kad razmišljamo o načinu na koji razgovaramo sa decom, kao i o formulisanju pitanja. Međutim, ukoliko to što govorimo ne daje rezultate, a na pitanja koja postavljamo ne dobijamo odgovore, vreme je za promenu.

Pravo pitanje je zapravo šta mi kao roditelji tačno želimo da postignemo pitajući „zašto“? Ako razumemo da ono detetu ukazuje samo na problem, onda je korisnije usmeriti mu pažnju ka rešenju. Bolje je formulisati pitanje ili izjavu ovako:

  1. Kada si planirala da spremiš sobu, pre ili posle ručka? (pažnja je usmerena na cilj – spremanje sobe, i date su opcije, što smanjuje tenziju)
  1. Počni da se spremaš za školu (rođendan), da bi stigla na vreme. (usmeravamo pažnju da dete treba negde da stigne na vreme, a ne da će kasniti)
  1. Znaš da je trener rekao da, ako opet zakasniš, nećeš moći da igraš utakmicu. (ukazivanje na posledicu ali bez pritiska, kašnjenje = neigranje)
  1. Kada slušaš šta ti govorim bolje i lakše se razumemo. (dete razume da određeno ponašanje daje bolje rešenje)
  1. Kako bi se ti osećao da ja tebe ne slušam kada mi pričaš šta je bilo u školi? (dajemo primer kako se osećamo i usmeravamo mu pažnju kako se osećaju osobe sa kojima komunicira)
  1. Kada uradiš domaći čim dođeš kući imamo celo popodne slobodno za igru! (pored kreiranja navike da odmah uradi domaći ukazujemo detetu na prednosti dobro organizovanog vremena)
  1. Šta misliš da domaći radiš čim dođeš kući, pa da imaš više vremena za sebe? (ovo je korisno kod starijih osnovaca – pitamo ga za mišljenje, znači uvažavamo ga, i usmeravamo pažnju šta je prednost tog ponašanja)

 

- Advertisement -

Na ovaj način, pred toga što se i dete i mi fokusiramo na rešanja, učimo ga da i ono samo vidi i povezuje šta je za njega u nekoj situaciji korisnije. Kada nam postane prirodno da ovako pričamo sa detetom smanjujemo osećaj pritiska i tenzije i kod nas samih, jer stalno razmišljanje o problemu ne opterećuje samo njega već i nas roditelje. Rezultati će biti isti, uložena energija manja, a emocije pozitivne.

Računajte da je za usvajanje ovakvog načina komunikacije potrebno vreme, ali već posle mesec dana imaćete pozitivne promene. Ako se u procesu usvajanja ovog modela desi da ipak kažete nešto na „stari način“, zastanite na trenutak i onda je ponovite na novi, drugačiji način. Dajte sebi vremena i iskoristite leto za pozitivne promene.

 

Dragana Aleksić, family coach

www.aleksicdragana.com

 

- Advertisement -

Seminar „Umetnost komunikacije sa decom“ 17. jula u 12h u Beogradu. Više info na linku www.aleksicdragana.com

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img