Retko kad razmišljamo o načinu na koji razgovaramo sa decom, kao i o formulisanju pitanja. Međutim, ukoliko to što govorimo ne daje rezultate, a na pitanja koja postavljamo ne dobijamo odgovore, vreme je za promenu.
Pravo pitanje je zapravo šta mi kao roditelji tačno želimo da postignemo pitajući „zašto“? Ako razumemo da ono detetu ukazuje samo na problem, onda je korisnije usmeriti mu pažnju ka rešenju. Bolje je formulisati pitanje ili izjavu ovako:
- Kada si planirala da spremiš sobu, pre ili posle ručka? (pažnja je usmerena na cilj – spremanje sobe, i date su opcije, što smanjuje tenziju)
- Počni da se spremaš za školu (rođendan), da bi stigla na vreme. (usmeravamo pažnju da dete treba negde da stigne na vreme, a ne da će kasniti)
- Znaš da je trener rekao da, ako opet zakasniš, nećeš moći da igraš utakmicu. (ukazivanje na posledicu ali bez pritiska, kašnjenje = neigranje)
- Kada slušaš šta ti govorim bolje i lakše se razumemo. (dete razume da određeno ponašanje daje bolje rešenje)
- Kako bi se ti osećao da ja tebe ne slušam kada mi pričaš šta je bilo u školi? (dajemo primer kako se osećamo i usmeravamo mu pažnju kako se osećaju osobe sa kojima komunicira)
- Kada uradiš domaći čim dođeš kući imamo celo popodne slobodno za igru! (pored kreiranja navike da odmah uradi domaći ukazujemo detetu na prednosti dobro organizovanog vremena)
- Šta misliš da domaći radiš čim dođeš kući, pa da imaš više vremena za sebe? (ovo je korisno kod starijih osnovaca – pitamo ga za mišljenje, znači uvažavamo ga, i usmeravamo pažnju šta je prednost tog ponašanja)
Na ovaj način, pred toga što se i dete i mi fokusiramo na rešanja, učimo ga da i ono samo vidi i povezuje šta je za njega u nekoj situaciji korisnije. Kada nam postane prirodno da ovako pričamo sa detetom smanjujemo osećaj pritiska i tenzije i kod nas samih, jer stalno razmišljanje o problemu ne opterećuje samo njega već i nas roditelje. Rezultati će biti isti, uložena energija manja, a emocije pozitivne.
Računajte da je za usvajanje ovakvog načina komunikacije potrebno vreme, ali već posle mesec dana imaćete pozitivne promene. Ako se u procesu usvajanja ovog modela desi da ipak kažete nešto na „stari način“, zastanite na trenutak i onda je ponovite na novi, drugačiji način. Dajte sebi vremena i iskoristite leto za pozitivne promene.
Dragana Aleksić, family coach
Seminar „Umetnost komunikacije sa decom“ 17. jula u 12h u Beogradu. Više info na linku www.aleksicdragana.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
VERBATORIA NOVI SAD – mesto gde upoznajemo sebe, otkrivamo urođene talente i postajemo krojači svoje sreće!
Svaka donešena odluka je deo životnog iskustva. Lepog ili manje lepog, ali svakako korisnog. Ono što više izaziva nelagodu jeste neizvesnost pre nego što saznaš da li je odabir bio...
Jelena Holcer: Rečenica koju najčešće izgovaram…
Kada mi se tinejdžeri koje poznajem od ranije javljaju zbog nekog svog novog razloga, primetila sam da je rečenica koju najčešće izgovaram: - Hajde da razgovaramo. Ponekad su njihovi novi...
Nema komentara.