Jedna česta navika tinejdžere čini depresivnim

Mnogi roditelji za svoje tinejdžere kažu da su "depresivni", iako pod time ne misle na "pravu" depresiju, već tako opisuju ono što njima deluje kao manjak interesovanja za mnoge stvari, osim za telefone.

Ipak, činjenica je i da je stopa depresije među mladima u porastu, zbog čega su se naučnici zapitali zašto je to tako, šta se krije iza – akademski pritisak, vršnjačko nasilje, hormonske promene? Novo istraživanje sugeriše da bi moglo da bude nešto daleko prikrivenije.

Nova studija istraživača sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku pronašla je odgovore na to. Naime, stručnjaci su ispitali da li društvene mreže čine decu depresivnom ili depresivna deca jednostavno provode više vremena na društvenim mrežama.

- Advertisement -

Uzrok depresije kod dece

Istraživači su otkrili da kako su tinejdžeri više koristili društvene mreže, njihovi simptomi depresije su se povećavali. Međutim, ono što je bilo iznenađujuće jeste da nije istina da deca koja su postala depresivnija nisu kasnije počela više da koriste društvene mreže.


Sve više tinejdžera koristi veštačku inteligenciju za prijateljstvo


U studiji, koja je trajala više od tri godine, istraživači su otkrili da je korišćenje društvenih mreža kod dece poraslo sa sedam na 73 minuta dnevno. Ovo je takođe dovelo do povećanja njihovih depresivnih simptoma za 35%, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu JAMA Network Open.

Istraživači su ispitali podatke skoro 12.000 dece, počevši od uzrasta od devet do 10 godina, a pratili su ih do tri godine kasnije, u uzrastu od 12 do 13 godina.

„U toku je debata o tome da li društvene mreže doprinose depresiji ili jednostavno ‘izvlače na površinu’ skrivene simptome depresije“, kaže vodeći autor studije profesor pedijatrije dr. Džejson Nagata.

Foto: Canva

Rezultati

Iako nije jasno zašto društvene mreže povećavaju depresivne simptome, prethodna istraživanja sugerišu da bi sajber maltretiranje i poremećen san mogli da budu neki od
faktora koji doprinose.


O čemu tinejdžeri najviše brinu?


Isti istraživači su nedavno objavili posebnu studiju o efektima sajber maltretiranja. Ta studija je sugerisala da su deca uzrasta između 11 i 12 godina koja su bila žrtva sajber maltretiranja bila 2,62 puta sklonija da prijave suicidalne ideje ili pokušaj samoubistva godinu dana kasnije. Takođe, ta deca su bila 2,31 puta sklonija da budu uključena u zloupotrebu supstanci (4,65 puta sklonija sa marihuanom, 3,37 sa nikotinom i 1,92 sa alkoholom) u narednoj godini, prenosi Times of India.

- Advertisement -

Šta može da se uradi

Kako depresija kod dece može efikasno da se reši? Američka akademija za pedijatriju predložila je korišćenje alata iz svog Porodičnog medijskog plana za stvaranje
zdravijih digitalnih navika i za decu i za roditelje.

„Kao otac dvoje male dece, znam da jednostavno reći deci da se ‘skinu sa telefona’ zapravo ne funkcioniše. Roditelji mogu da daju primer otvorenim, neosuđujućim razgovorima o korišćenju ekrana. Određivanje vremena bez ekrana za celu porodicu, kao što je za vreme obroka ili pre spavanja, može da pomogne u izgradnji zdravijih digitalnih navika za sve, uključujući i odrasle“, dodao je Nagata.

Izvor: magazin.novosti.rs/Yumama

spot_img

Najnovije

Opsesivno-kompulsivni narcistički poremećaj ličnosti – oličenje forme nad suštinom

Za razliku od malignog narcizma, koji povređuje otvoreno i agresivno, opsesivno-kompulsivni tip povređuje hladnoćom, tišinom, zahtevom da se uklopite u njegov sistem.

Ovih šest minuta u toku dana su najvažniji za dete

Iako zvuči malo - ali ovih šest minuta u toku dana mogu napraviti veliku razliku - u zavisnosti od toga kako ih provodite sa detetom...

Kada je vreme da dete krene samo u školu?

Kada će samo krenuti u školu zavisi najviše od toga koliko je dete zrelo, kako se snalazi kada je samo, među nepoznatim ljudima, da li je već išlo samo do prodavnice, druga iz komšiluka, koliko ima da hoda do škole, koji prevoz se koristi…

Psihoterapeutkinja Bjelac: „Suicidalne misli nisu slabost, već vapaj za pomoć“

Povodom Međunarodnog dana prevencije samoubistava, psihoterapeutkinja Sandra Bjelac govori o tome kako na vreme prepoznati znakove suicidalnih misli kod bližnjih, koji su najčešći uzroci takvog stanja i zašto je stigma najveća prepreka za traženje pomoći.

Od 12. oktobra nova pravila za Srbe na granicama sa EU

Novi sistem za proveru ulazaka (EES) biće aktiviran 12. oktobra u Hrvatskoj i drugim zemljama Šengena

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img