Šta nam se dešava fizički, a šta mentalno: Zašto je jesen IZAZOVNO godišnje doba

Kad vreme počne da se menja dolazi i do promene životne energije, ovo su dani duboke introspekcije i vreme za odmor

Jesen je za psihu i telo posebno doba zbog kombinacije prirodnih, fizioloških i psiholoških faktora. Iako je često povezana sa sezonskim, jesenjim umorom ili čak sezonskim afektivnim poremećajem jesen nosi i priliku za introspekciju i promenu.

Uticaj na psihu i raspoloženje

Najveći uticaj na psihu nastaje kao posledica smanjenja dnevne svetlosti:

- Advertisement -

• Hormonska neravnoteža: Manje sunčeve svetlosti dovodi do smanjenja lučenja serotonina (hormona sreće i dobrog raspoloženja), što može uzrokovati tugu, bezvoljnost i manjak motivacije. Istovremeno, povećava se lučenje melatonina (hormona sna), zbog čega se ljudi osećaju pospano i umorno.

• Sezonski afektivni poremećaj: Kod nekih ljudi, ova hormonska promena izaziva ozbiljniji oblik depresije koja se ponavlja svake godine tokom jeseni i zime.

• Psihološka tranzicija: Kraj dugih, bezbrižnih letnjih dana i povratak svakodnevnim, često stresnim obavezama (posao, škola) menja ritam života, što može stvoriti osećaj pritiska i anksioznosti.


Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje


• Introspekcija i kreativnost: S druge strane, jesen se tradicionalno doživljava kao vreme introspekcije, zrelosti i završetaka. Povlačenje u zatvoreni prostor podstiče razmišljanje, sumiranje postignutog i planiranje novih ciljeva. Mnogi pronalaze inspiraciju u toplim bojama i mirisima jeseni, usmeravajući energiju na kreativne projekte.

Foto: Canva

Uticaj na telo i zdravlje

Promena okruženja i temperature značajno utiče na fizičko zdravlje:

• Manjak vitamina D: Kraći dani i manja izloženost suncu dovode do smanjenja nivoa vitamina D u organizmu, koji je ključan za imunitet i mentalno zdravlje (njegov nedostatak je povezan sa depresijom).

- Advertisement -

• Pad imuniteta: Promene temperature i boravak u zatvorenim, zagrejanim prostorima pogoduju širenju respiratornih virusa, čineći organizam podložnijim prehladama i gripu.

• Promene apetita: Telo se podsvesno priprema za hladnije mesece, što se manifestuje većom željom za kaloričnijom hranom bogatom ugljenim hidratima i mastima, kako bi se stvorile zalihe energije.


Kada priroda slika: Kako nastaje jesenji spektakl boja


• Fiziološke reakcije: Nagle promene atmosferskog pritiska i temperature mogu kod meteoropata izazvati glavobolje, promene u krvnom pritisku, bolove u zglobovima ili generalnu razdražljivost.

• Koža i kosa: Smanjena vlažnost vazduha i hladnoća često dovode do suve kože i pojačanog opadanja kose.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Moja priča: Kako su moji blizanci, rođeni u 30. nedelji, postali moji mali lavovi

Snažna i emotivna priča jedne mame prevremeno rođenih blizanaca...

Razlika između nemirnog deteta i deteta sa ADHD

Kod dece sa ADHD-om, i pored uredne inteligencije, proces sazrevanja pažnje, organizacije i samokontrole je usporen.

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img