Međunarodni dan maternjeg jezika – 21. februar

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda. Jezik je ono što nas povezuje sa precima, ali i što nas oblikuje za budućnost.

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine 21. februara s ciljem promovisanja jezičke i kulturne raznovrsnosti, kao i zaštite maternjih jezika širom sveta. Ovaj datum je ustanovio UNESCO 1999. godine, a od 2000. godine obeležava se globalno.

- Advertisement -

Povod za njegovo uvođenje bio je događaj iz 1952. godine u Bangladešu, kada su studenti protestovali za pravo da njihov maternji jezik, bengalski, bude priznat kao zvanični jezik tadašnje Istočne Pakistanske provincije. Tokom protesta, više studenata je izgubilo život, a njihova borba je kasnije postala simbol važnosti jezičkih prava.

Srbija – zemlja u kojoj se čuje više od 15 maternjih jezika, od kojih 6 ima status službenog jezika

U Srbiji se, pored srpskog, govori više od 15 maternjih jezika koji pripadaju različitim jezičkim grupama. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, pored srpskog kao dominantnog jezika, zvanično su priznati i sledeći jezici nacionalnih manjina:

Mađarski – najzastupljeniji manjinski jezik, posebno u Vojvodini.
Slovački – govori se u mestima kao što su Bački Petrovac i Kovačica.
Rumunski – prisutan u istočnim delovima Vojvodine.
Rusinski – govori ga mala zajednica u Bačkoj.
Bugarski – koristi se u jugoistočnim delovima Srbije, posebno u Bosilegradu i Dimitrovgradu.
Albanski – pretežno u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa.
Bunjevački – koristi ga deo Bunjevaca u Vojvodini.
Makedonski – prisutan u pojedinim delovima juga Srbije.
Hrvatski – koristi ga hrvatska manjina u Vojvodini.
Bosanski – govori deo bošnjačke populacije u Sandžaku.

Osim ovih, u Srbiji se mogu čuti i romski, češki, ukrajinski, nemački i grčki, koje govore manje zajednice.

U mestima gde manjinske zajednice čine više od 15% stanovništva, njihov jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa srpskim. Na primer, u Vojvodini šest jezika ima status službenog jezika na pokrajinskom nivou (srpski, mađarski, slovački, rumunski, rusinski i hrvatski).

Ova jezička raznolikost je bogatstvo Srbije i deo njenog kulturnog identiteta.

- Advertisement -

Razvoj srpskog jezika kroz istoriju

Srpski jezik pripada slovenskoj grupi jezika i ima bogatu i dugu istoriju razvoja.

🔹 Staro crkvenoslovenski jezik – Prvi pisani tragovi srpskog jezika potiču iz perioda kada su Ćirilo i Metodije u 9. veku stvorili slovensko pismo i preveli verske tekstove na staroslovenski jezik.

🔹 Srednjovekovni srpski – U 12. i 13. veku, pod uticajem Nemanjića i pravoslavne crkve, razvijao se srpskoslovenski jezik, koji je korišćen u državnim i crkvenim dokumentima. Najpoznatiji spomenici iz tog perioda su Miroslavljevo jevanđelje i Dušanov zakonik.

🔹 Narodni jezik i reforma Vuka Karadžića – Početkom 19. veka, Vuk Stefanović Karadžić sproveo je veliku reformu srpskog jezika, pojednostavljujući pravopis i uvodeći pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“. Njegov rad je omogućio razvoj savremenog srpskog jezika i standardizaciju pravopisa i gramatike.

🔹 Savremeni srpski jezik – Danas, srpski jezik koristi ćirilično i latinično pismo, a standardni jezik se temelji na štokavskom narečju. Srpski je jedan od službenih jezika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a govori ga više od 10 miliona ljudi širom sveta.

spot_img

Najnovije

Kako da prestanete da budete tako strogi prema sebi

Ako se prijatelj bori sa velikim izazovom ili se oseća poraženo, obično je naš prvi instinkt da ponudimo reči utehe i razumevanja. Ali često nije tako lako to učiniti za sebe.

Izabran novi pomoćnik ministra prosvete

Vlada Srbije postavila je Vladimira Savića za vršioca dužnosti pomoćnika ministra prosvete u Sektor za učenički i studentski standard i investicije.

Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja: Granice kojima se treba baviti

Bez jasnih granica nema sigurnog odrastanja. Granice nisu kazna, već temelj odgovornosti i empatije.

Od učionice do prvog posla: Moramo podržati mlade iz osetljivih društvenih grupa

Na Međunarodni dan socijalne pravde Fondacija SOS Dečija sela Srbija skreće pažnju na ozbiljne prepreke sa kojima se suočavaju mladi iz osetljivih društvenih grupa.

„Fiksni način razmišljanja“ – kada deca misle da nisu dovoljno dobra

Deca koja razviju ovaj način razmišljanja često odustaju pred izazovima, boje se grešaka i uspehe doživljavaju kao potvrdu svoje vrednosti, dok neuspehe tumače kao lični poraz.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img