Međunarodni dan maternjeg jezika – 21. februar

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda. Jezik je ono što nas povezuje sa precima, ali i što nas oblikuje za budućnost.

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine 21. februara s ciljem promovisanja jezičke i kulturne raznovrsnosti, kao i zaštite maternjih jezika širom sveta. Ovaj datum je ustanovio UNESCO 1999. godine, a od 2000. godine obeležava se globalno.

- Advertisement -

Povod za njegovo uvođenje bio je događaj iz 1952. godine u Bangladešu, kada su studenti protestovali za pravo da njihov maternji jezik, bengalski, bude priznat kao zvanični jezik tadašnje Istočne Pakistanske provincije. Tokom protesta, više studenata je izgubilo život, a njihova borba je kasnije postala simbol važnosti jezičkih prava.

Srbija – zemlja u kojoj se čuje više od 15 maternjih jezika, od kojih 6 ima status službenog jezika

U Srbiji se, pored srpskog, govori više od 15 maternjih jezika koji pripadaju različitim jezičkim grupama. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, pored srpskog kao dominantnog jezika, zvanično su priznati i sledeći jezici nacionalnih manjina:

Mađarski – najzastupljeniji manjinski jezik, posebno u Vojvodini.
Slovački – govori se u mestima kao što su Bački Petrovac i Kovačica.
Rumunski – prisutan u istočnim delovima Vojvodine.
Rusinski – govori ga mala zajednica u Bačkoj.
Bugarski – koristi se u jugoistočnim delovima Srbije, posebno u Bosilegradu i Dimitrovgradu.
Albanski – pretežno u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa.
Bunjevački – koristi ga deo Bunjevaca u Vojvodini.
Makedonski – prisutan u pojedinim delovima juga Srbije.
Hrvatski – koristi ga hrvatska manjina u Vojvodini.
Bosanski – govori deo bošnjačke populacije u Sandžaku.

Osim ovih, u Srbiji se mogu čuti i romski, češki, ukrajinski, nemački i grčki, koje govore manje zajednice.

U mestima gde manjinske zajednice čine više od 15% stanovništva, njihov jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa srpskim. Na primer, u Vojvodini šest jezika ima status službenog jezika na pokrajinskom nivou (srpski, mađarski, slovački, rumunski, rusinski i hrvatski).

Ova jezička raznolikost je bogatstvo Srbije i deo njenog kulturnog identiteta.

- Advertisement -

Razvoj srpskog jezika kroz istoriju

Srpski jezik pripada slovenskoj grupi jezika i ima bogatu i dugu istoriju razvoja.

🔹 Staro crkvenoslovenski jezik – Prvi pisani tragovi srpskog jezika potiču iz perioda kada su Ćirilo i Metodije u 9. veku stvorili slovensko pismo i preveli verske tekstove na staroslovenski jezik.

🔹 Srednjovekovni srpski – U 12. i 13. veku, pod uticajem Nemanjića i pravoslavne crkve, razvijao se srpskoslovenski jezik, koji je korišćen u državnim i crkvenim dokumentima. Najpoznatiji spomenici iz tog perioda su Miroslavljevo jevanđelje i Dušanov zakonik.

🔹 Narodni jezik i reforma Vuka Karadžića – Početkom 19. veka, Vuk Stefanović Karadžić sproveo je veliku reformu srpskog jezika, pojednostavljujući pravopis i uvodeći pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“. Njegov rad je omogućio razvoj savremenog srpskog jezika i standardizaciju pravopisa i gramatike.

🔹 Savremeni srpski jezik – Danas, srpski jezik koristi ćirilično i latinično pismo, a standardni jezik se temelji na štokavskom narečju. Srpski je jedan od službenih jezika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a govori ga više od 10 miliona ljudi širom sveta.

spot_img

Najnovije

Spremna aplikacija EU za verifikaciju starosti na onlajn platformama: Fejsbuk, Instagram i Tiktok menjaju pravila

Evropska komisija najavila je novu aplikaciju za verifikaciju starosti koja štiti privatnost korisnika prilikom pristupa sadržajima sa starosnim ograničenjem

Šta očekivati i čemu služi testiranje predškolaca za upis u prvi razred

Testiranje za upis u prvi razred nije ispit, niti provera znanja u klasičnom smislu. Njegova svrha nije da dete „položi“ ili „padne“, već da se proceni njegova spremnost za polazak u školu.

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img