spot_img
spot_img

Međunarodni dan maternjeg jezika – 21. februar

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda

Obeležavanjem Međunarodnog dana maternjeg jezika podsećamo se na značaj očuvanja jezika, jer svaki jezik nosi sa sobom deo istorije, kulture i identiteta jednog naroda. Jezik je ono što nas povezuje sa precima, ali i što nas oblikuje za budućnost.

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine 21. februara s ciljem promovisanja jezičke i kulturne raznovrsnosti, kao i zaštite maternjih jezika širom sveta. Ovaj datum je ustanovio UNESCO 1999. godine, a od 2000. godine obeležava se globalno.

- Advertisement -

Povod za njegovo uvođenje bio je događaj iz 1952. godine u Bangladešu, kada su studenti protestovali za pravo da njihov maternji jezik, bengalski, bude priznat kao zvanični jezik tadašnje Istočne Pakistanske provincije. Tokom protesta, više studenata je izgubilo život, a njihova borba je kasnije postala simbol važnosti jezičkih prava.

Srbija – zemlja u kojoj se čuje više od 15 maternjih jezika, od kojih 6 ima status službenog jezika

U Srbiji se, pored srpskog, govori više od 15 maternjih jezika koji pripadaju različitim jezičkim grupama. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, pored srpskog kao dominantnog jezika, zvanično su priznati i sledeći jezici nacionalnih manjina:

Mađarski – najzastupljeniji manjinski jezik, posebno u Vojvodini.
Slovački – govori se u mestima kao što su Bački Petrovac i Kovačica.
Rumunski – prisutan u istočnim delovima Vojvodine.
Rusinski – govori ga mala zajednica u Bačkoj.
Bugarski – koristi se u jugoistočnim delovima Srbije, posebno u Bosilegradu i Dimitrovgradu.
Albanski – pretežno u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa.
Bunjevački – koristi ga deo Bunjevaca u Vojvodini.
Makedonski – prisutan u pojedinim delovima juga Srbije.
Hrvatski – koristi ga hrvatska manjina u Vojvodini.
Bosanski – govori deo bošnjačke populacije u Sandžaku.

Osim ovih, u Srbiji se mogu čuti i romski, češki, ukrajinski, nemački i grčki, koje govore manje zajednice.

U mestima gde manjinske zajednice čine više od 15% stanovništva, njihov jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa srpskim. Na primer, u Vojvodini šest jezika ima status službenog jezika na pokrajinskom nivou (srpski, mađarski, slovački, rumunski, rusinski i hrvatski).

Ova jezička raznolikost je bogatstvo Srbije i deo njenog kulturnog identiteta.

- Advertisement -

Razvoj srpskog jezika kroz istoriju

Srpski jezik pripada slovenskoj grupi jezika i ima bogatu i dugu istoriju razvoja.

🔹 Staro crkvenoslovenski jezik – Prvi pisani tragovi srpskog jezika potiču iz perioda kada su Ćirilo i Metodije u 9. veku stvorili slovensko pismo i preveli verske tekstove na staroslovenski jezik.

🔹 Srednjovekovni srpski – U 12. i 13. veku, pod uticajem Nemanjića i pravoslavne crkve, razvijao se srpskoslovenski jezik, koji je korišćen u državnim i crkvenim dokumentima. Najpoznatiji spomenici iz tog perioda su Miroslavljevo jevanđelje i Dušanov zakonik.

🔹 Narodni jezik i reforma Vuka Karadžića – Početkom 19. veka, Vuk Stefanović Karadžić sproveo je veliku reformu srpskog jezika, pojednostavljujući pravopis i uvodeći pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“. Njegov rad je omogućio razvoj savremenog srpskog jezika i standardizaciju pravopisa i gramatike.

🔹 Savremeni srpski jezik – Danas, srpski jezik koristi ćirilično i latinično pismo, a standardni jezik se temelji na štokavskom narečju. Srpski je jedan od službenih jezika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a govori ga više od 10 miliona ljudi širom sveta.

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img