Meri Luiz fon Franc: Mnoge žene previše brinu za svoju decu i pokušavaju da ih zadrže od života

Kad briga postane kontrola, a ljubav preveliki teret — Meri Luiz fon Franc upozorava na zamku majčinske zaštite koja prerasta u sputavanje.

Roditeljstvo je neraskidivo povezano sa brigom, ali gde je granica između zaštite i gušenja detetove slobode? U ovom snažnom osvrtu, Meri Luiz fon Franc, poznata švajcarska psihoanalitičarka i saradnica Karla Gustava Junga, govori o fenomenu „proždrljive majke“ – žene koja, iz prevelike ljubavi i straha, pokušava da zadrži dete u svom okrilju, sputavajući njegovu samostalnost i razvoj.

„Problem je u tome što mnoge žene previše brinu za svoju decu i pokušavaju da ih zadrže od života.

- Advertisement -

One počinju sa brigom i anksioznošću: „Nemoj to da radiš, opasno je.“ „Nemoj da se igraš sa dečacima, može da padneš, povrediš se ili da te udare u glavu.“

I pokušavajući da previše drže decu u svojim kandžama – onda pričamo o „proždljivim majkama“. Ove majke imaju problema kada njihovi sinovi i ćerke počnu da se zabavljaju sa devojkama ili dečacima. One kažu: „Želim jako da se venčaš i biću veoma srećna, ali ta devojka koju sada dovodiš kući – ne, to nije prava devojka za tebe.“ ili „to nije pravi dečko za tebe.“

Tako da one pokušavaju da drže decu u svojim kandžama ali to je samo spoljni izgled žene koja je preterala sa svojim majčinskim zaštitnim osobinama.“

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

@philosophywings је поделио/ла објаву

Meri Luiz fon Franc (1915–1998) bila je švajcarska psihoanalitičarka, najpoznatija po bliskoj saradnji sa Karlom Gustavom Jungom. Njena istraživanja obuhvataju snove, mitove, bajke i žensku psihologiju. Bila je jedan od najuticajnijih tumača jungovske misli u 20. veku, poznata po sposobnosti da kompleksne ideje predstavi jasno i dirljivo, sa dubokim uvidima u ljudsku psihu.

spot_img

Najnovije

Dečija igra kao tihi, ali snažan oblik komunikacije – zašto je važno da roditelji nauče da slušaju

Roditelji koji su spremni da uđu u detetovu igru, ne kao vođe, nego kao pažljivi saputnici, postaju saveznici u njegovom emocionalnom svetu. Kroz nežna, otvorena pitanja mogu dobiti uvid u ono što se dete doživljava iznutra. 

Dečiji crteži nisu samo umetnički izraz, već način emocionalne regulacije

Kad dete crta, ono ne stvara samo sliku — već priča priču o sebi, svojim mislima i osećanjima.

Mjuzikl „Sela sam, pa šta“ osvetljava nasleđenu grižu savesti i pogrešno shvaćenu brigu

Kroz upečatljive scene, songove i ples, publika svedoči kako se nerealna, nesvesno nasleđena i često besmislena očekivanja uvlače u porodični i društveni život i oblikuju odnose između baka, mama, ćerki — ali i sinova i očeva.

Evo kako jedna rečenica može da smiri tantrum kod deteta i da mu osećaj sigurnosti

Stručnjakinja otkriva šta najbrže i najefikasnije zaustavlja izlive besa kod dece.

Stručnjak: Veliko NE svakodnevnim vannastavnim aktivnostima

Odlomak iz priručnika Podrška detetu koje se bavi sportom – šta to znači, Snežane Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img