spot_img
spot_img

Meri Luiz fon Franc: Mnoge žene previše brinu za svoju decu i pokušavaju da ih zadrže od života

Kad briga postane kontrola, a ljubav preveliki teret — Meri Luiz fon Franc upozorava na zamku majčinske zaštite koja prerasta u sputavanje.

Roditeljstvo je neraskidivo povezano sa brigom, ali gde je granica između zaštite i gušenja detetove slobode? U ovom snažnom osvrtu, Meri Luiz fon Franc, poznata švajcarska psihoanalitičarka i saradnica Karla Gustava Junga, govori o fenomenu „proždrljive majke“ – žene koja, iz prevelike ljubavi i straha, pokušava da zadrži dete u svom okrilju, sputavajući njegovu samostalnost i razvoj.

„Problem je u tome što mnoge žene previše brinu za svoju decu i pokušavaju da ih zadrže od života.

- Advertisement -

One počinju sa brigom i anksioznošću: „Nemoj to da radiš, opasno je.“ „Nemoj da se igraš sa dečacima, može da padneš, povrediš se ili da te udare u glavu.“

I pokušavajući da previše drže decu u svojim kandžama – onda pričamo o „proždljivim majkama“. Ove majke imaju problema kada njihovi sinovi i ćerke počnu da se zabavljaju sa devojkama ili dečacima. One kažu: „Želim jako da se venčaš i biću veoma srećna, ali ta devojka koju sada dovodiš kući – ne, to nije prava devojka za tebe.“ ili „to nije pravi dečko za tebe.“

Tako da one pokušavaju da drže decu u svojim kandžama ali to je samo spoljni izgled žene koja je preterala sa svojim majčinskim zaštitnim osobinama.“

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

@philosophywings је поделио/ла објаву

Meri Luiz fon Franc (1915–1998) bila je švajcarska psihoanalitičarka, najpoznatija po bliskoj saradnji sa Karlom Gustavom Jungom. Njena istraživanja obuhvataju snove, mitove, bajke i žensku psihologiju. Bila je jedan od najuticajnijih tumača jungovske misli u 20. veku, poznata po sposobnosti da kompleksne ideje predstavi jasno i dirljivo, sa dubokim uvidima u ljudsku psihu.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Kako sam sa sobom?“ – radionica koja učenike uči da prepoznaju kada im je potrebna podrška

Mentalno zdravlje je stanje emocionalnog, psihološkog i socijalnog blagostanja koje utiče na to kako mislimo, osećamo i delujemo u svakodnevnom životu.

Gde se izgubilo strpljenje? Možda ga deca nisu izgubila – možda smo prestali da ga vežbamo

Često čujemo da današnja deca nemaju strpljenja. Teško čekaju, brzo odustaju kada nešto ne ide, dosada im je gotovo nepodnošljiva, a ono što žele – žele odmah. Piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Dečija nedelja 2026: Da bi deca srećna bila, ljubav i poštovanje, a ne sila!

Dečija nedelja je prilika da se glas dece čuje glasnije. Da ih pitamo šta ih raduje, šta ih plaši i šta bi želela da odrasli bolje razumeju. A zatim da njihove odgovore ponesemo sa sobom i kada se završe priredbe, radionice i svečani programi.

Kako je izgledala Dečija nedelja davne 1954

Dečija nedelja je manifestacija koja se u našoj zemlji održava od 1934. godine. Možete li da zamislite ovu manifestaciju pre 70 godina?

SOS Dečija sela Srbija povodom Dečije nedelje: Sigurno odrastanje počinje u porodici

Povodom Dečije nedelje Adrijana Vuković iz humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija podseća da sigurno odrastanje počinje odnosom u kojem se dete oseća voljeno, uvaženo i zaštićeno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img