Ovakvim ponašanjem deca pokazuju strah, traže pomoć i mole da im pružimo osećaj sigurnosti, istakla je doktorka.
Koronavirus je izazvao velike promene u načinu života, a najviše uticaja zasigurno ima na decu. Usled straha, nesigurnosti i potpune promene u životu, mnogi mališani nazaduju i počinju da se ponašaju kao da su mnogo mlađi.
“Dok smo kod kuće zbog pandemije koronavirusa, primetila sam da je moj četvorogodišnji sin ponovo počeo da traži da pije iz flašice. Ispostavilo se da se nazadovanje vrlo često dešava u ovom periodu i da je to normalno”, ispričala je svoje iskustvo jedna mama.
“Moj četvorogodišnjak je počeo da traži flašicu svakog jutra. Prijatelji su mi pričali da njihov osmogodišnjak ponovo želi da spava sa njima noću, a koleginicin sin od šest godina počeo je bez razloga da se plaši pčela, muva i drugih insekata.”
Psihoterapeut Šeril Zigler potvrđuje da svi ovi načini ponašanja imaju veze sa koronavirusom. “Neprestano slušam od svojih klijenata kako im deca nazaduju, počinju da pričaju kao bebe, da puze, da spavaju sa roditeljima”, ispričala je doktorka.
Potvrda drugih roditelja zaista može doneti olakšanje. Niste sami. Problemi sa sedanjem na nošu, ponovno pričanje poput bebe i slično nazadno ponašanje je deo ove pandemije.
Ovakvim ponašanjem deca pokazuju strah, traže pomoć i mole da im pružimo osećaj sigurnosti, istakla je doktorka.
Deca su lišena svega što znaju u svojim kratkim životima, a imaju vrlo malo mehanizama kojim mogu da se izbore sa velikim brojem osećanja.
Najbolje što biste mogli da uradite jeste da ignorišete ovakvo ponašanje ukoliko možete, da pustite da ga prođe i da prepoznate šta leži iza toga. Tako ćete svoje dete vratiti na normalan put i razvoj.
Važno je da ne krivite sebe i da ne stvarate pritisak.
Nazadovanje deteta će proći onda kada izazivač stresa prođe, istakla je doktorka. Ukoliko se ponašanje deteta ne vrati u normalu, najbolje bi bilo porazgovarati sa stručnjakom.
Za sada, morate biti svesni da je roditeljstvo tokom pandemije teško i da je i drugi roditelji, baš poput vas, nailaze na poteškoće.
Izvor: Yumama
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.