Završni ispiti za osnovce koji će biti održani 17, 18. i 19. juna u školama u Srbiji predstavljaju test i za đake, ali i za same škole.
Izvor: RTS
Završni ispiti za osnovce koji će biti održani 17, 18. i 19. juna u školama u Srbiji predstavljaju test i za đake, ali i za same škole navodi za RTS Vesna Nedeljković iz Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Savetuje đake da budu smireni i veruju u svoje znanje. Dodaje i da završni ispiti nisu prepreka, već potvrda njihovog stečenog znanja.
Vesna Nedeljković je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a navela da završni ispiti imaju tri funkcije – dokaz da ste završili školu, provera same škole i nastavnika, i najvažniju selekcionu, na osnovu koje će đaci steći uslov da se upišu u izabranu srednu školu.
Sadržaj testova znaju samo tri osobe
Vesna Nedeljković navodi da se testovi iz mesta štampanja danas dovoze na punktove posebno osiguranim vozilima u pratnji pratnji pripadnika MUP-a i predstavnika Ministarstva prosvete.
Ističe da sadržaj testova znaju samo tri lica koja su učestvovala u sastavljanju pitanja.
“Niko iz Ministarstva prosvete ne zna sadržaj testova. Samo tri lica koja su sastavljala testove koji su stalno zaposleni u Zavodu znaju sadržaj testova”, objašnjava Nedeljkovićeva.
Dodaje da završni ispit za osnovce nije prepreka već potvrda stečenog znanja.
Navodi da će đake dočekati razredne starešine koji će ih uvesti u prostoriju za polaganje, proveriti da li imaju đačke knjižice i potreban pribor a nakon toga njih će napustiti prostoriju i njih će zameniti dežurni nastavnici.
“Bitno da ujutru stignu svi na vreme, da prostorije za polaganje budu provetrene, da deca dobiju vodu, da ih dočekaju razredne starešine i provere da li sva deca imaju đačke knjižice, potreban pribor. Zatim starešine našpuštaju prostorije i dolaze dežurni nastavnici koji su deci nepoznati”, objašnjava Nedeljkovićeva.
Dodaje da dežurnim nastavnicima nije dozvoljeno da pomažu deci u rešavanju testova.
“Dežurni nastavnici treba da obilaze decu tokom rešavanja testova a ne da sede. Pažnja treba da im bude usmerena na svako dete. Nikako nije dozvoljeno da odrasli pomažu deci time što će im reći odgovor”, objašnjava Nedeljkovićeva.
Osmacima savetuje da pažljivo čitaju pitanja jer, kako kaže, deca najčešće daju pogrešne odgovore jer sa nedovoljno pažnje čitaju postavljena pitanja.
Ističe da odgovori moraju biti napisani hemijskom jer se običnom olovkom neće priznati.
Dodaje da završni ispiti za osnovce koji će biti održani 17, 18. i 19. juna u školama u Srbiji predstavljaju test i za đake, ali i za same škole.
“Mi naučimo dosta o samoj školi ali i o tome koliko predmetni nastavnik ima jasan kriterijum. Dešava se da vukovci ili deca koja imaju peticu iz srpskog jezika postignu iznenađujuće mali broj bodova. To je nedopustivo. Taj test bi morao da prati uspeh u školi. Tu se vide ustupanja od kriterijuma, tu se vidi koliko je škola radila na pripremi sa decom, vidi se kriterijum bodovanja, ne samo jednog već sva tri predmeta, odnosno opšteg uspeha. I ukoliko su velika odstupanja to bi trebalo da bude pokazatenj školi da nešto nije u redu. Tamo gde se poklapaju rezltati to znači da škola ima izražen kriterijum, radi prema standardima, da decu dobro priprema za testove”, objašnjava Nedeljkovićeva.
Izvor: RTS
Kad ti život donese prijemni ispit, odmah počni da krečiš
Eto, nismo još preživeli. Ali našli smo model koji se pokazao em koristan, em lekovit.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.