Osmaci srpski jezik i matematiku prosečno znaju za jaku dvojku

Analiza rezultata male mature pokazala da su budući srednjoškolci, ako se prebace poeni s testova u okvire školske ocene, izborne predmete uradili za trojku, srpski i matematiku - za dva

Mala matura u Srbiji je završena, a prvi rezultati pokazali su da osmaci maternji jezik i matematiku u proseku znaju za jaku dvojku, dok bi ocenu tri navukli na testovima iz većine izbornih predmeta.

Do toga se lako dolazi ako se poeni sa završnog ispita, maksimum po predmetu iznosio je 20, konvertuju u rang školske ocene. Naravno, bilo je đaka koji su uradili odlično ili skoro pa tako, ali očigledno je da je mnogo onih koji su na nivou te dvojke ili trojke ili ispod, pa su znatno uticali na prosek.

- Advertisement -

Ministarstvo prosvete je saopštilo da je analiza preliminarnih rezultata završnog ispita, koji je polagalo 63.885 učenika, pokazala da je prosečno postignuće na testu iz srpskog jezika 11,61 poen, a matematike 11,63 poena, dok se izborni predmeti razliku po uspešnosti – geografija, koju je polagalo čak 46,5 odsto osmaka, 13,01 poen, biologija 13,89, istorija 14,02, fizika 15,77, hemija 15,87.

Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola, kaže za Kurir da su osmaci ove godine srpski jezik slabije uradili od prethodne generacije, dok je test iz matematike za nijansu bolji.

Foto: Canva

– Jedanaest bodova bi, ako gledamo po oceni, bila neka jaka dvojka, što znači da osmaci u proseku maternji jezik i matematiku znaju za jaku dvojku. Izborni predmeti jesu malo bolji, od 13 do 15 bodova, ali to bi bila u proseku dobra ocena. Ove godine je većina njih odabrala geografiju, a ona je od tih pet izbornih predmeta urađena najslabije. S druge strane, najmanje njih je polagalo hemiju, a ona je urađena najbolje sa skoro 16 prosečnih bodova – kaže Antić.

– Bez obzira na to što učenici kažu da su testovi ove godine bili lakši nego prethodne, rezultati su generalno lošiji. Sve je to posledica toga što pojedini osnovci ove godine nisu imali kontinuitet u nastavi i učenju. To, nažalost, ostavlja prazninu.
Antić smatra i da će zbog toga ovi budući srednjoškolci morati dosta više da uče u narednom periodu kako bi nadoknadili rupe u znanju, naročito iz maternjeg jezika i matematike.

– Takođe imam saznanja da su neki nastavnici na kraju ove školske godine davali i veće ocene od zasluženih da bi deca mogla što bolje da se upišu u srednje škole. Kada se te ocene uporede sa ovim prosečnim, jasno je da postoji odstupanje. Mislim da je pravo vreme da se uvede odgovornost u škole i da nastavnici počnu ozbiljnije da pristupaju svojim obavezama jer im neće biti prijatno kad na početku godine vide jako loše rezultate svojih učenika na testovima. Vreme je da se pokrene odgovornost makar na nivou škole i da se ponovo uvedu rad i disciplina jer je činjenica da dolaze sve lošije generacije.

Za mnoge đake ovo je bio prvi ispit u životu

- Advertisement -

Marija Latinović, direktorka OŠ „Bora Stanković“, kaže za Kurir da ovogodišnji rezultati male mature pokazuju širok spektar znanja i sposobnosti među učenicima.


Prosečan broj bodova po predmetima
11,61 – srpski maternji jezik
11,63 – matematika
13,01 – geografija
13,89 – biologija
14,02 – istorija
15,77 – fizika
15,87 – hemija

* Ministarstvo prosvete


– Ne treba ih posmatrati samo kroz brojke već i kao odraz ličnog napora, motivacije i različitih interesovanja svakog deteta. Sve više roditelja i učenika se odlučuje za privatne srednje škole, gde završni ispit često nije presudan, pa se i pristup testiranju menja – sve u skladu sa širim mogućnostima izbora koje današnje obrazovanje nudi – kaže Latinovićeva i ističe da se prosečan broj bodova u njenoj školi kreće od 13,78 na testu iz srpskog jezika do prosečno 15,02 na izbornim predmetima.

– Ti brojevi govore o njihovoj posvećenosti, ali i o podršci koju su imali tokom cele godine. Iza svakog uspeha stoji timski rad – učenika, nastavnika i roditelja. Za mnoge učenike ovo je bio prvi veliki ispit u životu, a mi smo ponosni na trud koji su uložili.

Izvor: kurir.rs

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img