spot_img
spot_img

Ovo su najpopularnija imena za decu u Srbiji

Nikolu i Milicu sa trona najpopularnijih imena posle dve decenije "skinuli" Dunja i Lazar.

U poslednje vreme, najčešća imena za koja se roditelji odlučuju su Dunja i Lazar, a česta su i Lena, Maša, Luka i Stefan. Ime Slobodan, s druge strane, koje je zbog simbolike bilo vrlo često nakom Drugog svetskog rata, tokom poslednjih pet godina nije na listi „popularnih“ imena. Radmilu, Ljiljanu i Vesnu zamenila su imena Ana, Nina, Teodora… Danas su u trendu što kraća i neobičnija ženska imena. Ipak, za dečake roditelji i danas najčešće biraju imena srpskih kraljeva, vladara ili apostola, pa su među najpopularnijim imenima Luka, Pavle, Petar, Jovan i Lazar.

Roditelji ponekad biraju i imena za koja smatraju da se lako izgovaraju u celom svetu, tako da će deca moći da se prilagode gde god da odu. Za ovo i matičari imaju razumevanja: „Dešavalo se da dođu roditelji sa neobičnim zahtevima, ali se onda razmatra da li je to ime regularno u zemlji u kojoj žive. Ako neko želi da dete nazove Džoni, to ćemo svakako odobriti ukoliko žive u Nemačkoj ili Austriji gde je to uobičajeno ime. Ne mogu da se daju pogrdna imena ili ona koja vređaju moral. Ipak, vremena se menjaju, pa imena koja su nekada bila neobična, danas su sasvim svakidašnja“, kaže za „Blic“ Mirjana S, matičarka u Opštini Savski venac.

- Advertisement -

Ipak, u poslednje dve godine nije zabeležen nijedan slučaj u kojem su roditelji odabrali ime deteta koje po Zakonu nije dozvoljeno.

„Dešavalo se da već odrasli ljudi žele da promene svoje ime i prezime, pa onda zahtevaju da se zovu Paja Patak ili Miki Maus. To je svakako neprihvatljivo, a odbili smo i čoveka koji je hteo da se zove po jednom asteroidu“, rekli su za „Blic“ iz Opštine Savski venac.

U Beogradu je u prva tri meseca ove godine rođeno najviše Sofija i Stefana, a prema podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku, u poslednjih pet godina deci su najčešće davana imena Lazar, Vuk, Nikola, Dunja, Milica, Lena.

U prestonici su nekoliko puta odbijena imena poput Šilje i Plutona, a prihvaćena je želja roditelja da detetu daju ime Obilić i Petar II. Odbijeni su zahtevi da se deca zovu po junacima iz crtanih filmova, ali ako je neko hteo da mališanu da ime koje se inače veže za prezime, taj zahtev je usvojen, kažu iz Opštine Savski venac. Tokom proteklih pet godina retka imena bila su Elena, Iva, Helena, Đorđe, Viktor i Mateja. U Beogradu živi i nekoliko dečaka i devojčica koji su ime dobili po srpskih rekama ili nekim vrstama ptica.

U prošloj godini, Novosađani su devojčicama najčešće davali imena Dunja, Maša, Sara, Nađa, Mina, Neda, Lana, Mila, Lena i Nevena, a matičari primećuju da se uglavnom biraju kraća ženska imena. Dečaci su dobijali imena Dušan, Vasilije, Aljoša, Strahinja, Mihajlo, Lazar, Danilo, Bogdan, Andrej i Sergej.

„Godinu za nama obeležila su imena Dušan i Dunja. Prethodnih godina, ponavljala su se i imena Jelena, Dragana, a Milica je ime za sva vremena. Ovo ime je, uz Dušan za dečake, aktuelno više od deset godina“, objašnjava za „Blic“ Biljana Dragin, načelniča matičarske službe u Novom Sadu.

- Advertisement -

Nisu retka ni neobična imena kao što su Aleksija, Tesa, Lira, Viola, Aria i Zara, a u novosadskoj matičarskoj službi zabeležena su i neuobičajena imena za dečake – Matvej i Noa.

Na jugu Srbije, Mihajlo i Nikola su najpopularnija imena za dečake, svake godine bar 40 mališana dobije ova imena.

„Mnogi slave Svetog Nikolu i Svetog Jovana, pa su to jedna od čestih imena u Nišu“, kaže Vanja Miljković iz matične službe Niša.

Kod Nišlija su popularna i imena Konstantin, Veljko, Andrej i Andrija, da devojčice najčešće dobijaju ime Sofija, Sara, Dunja, Una, Ena, Maša i Jana. Posle uspeha našeg teniskog asa, postalo je popularno i ime Novak.

„U 2013. godini, kada je obeležavana godišnjica Milanskog edikta, bilo je najviše Konstanitina. U prošloj godini, ime Andrej dobilo je 55 dečaka, a veoma je popularna i varijanta Andrija, kao i ime Veljko. Od ženskih imena, prošle godine najčešća su bila Sofija i Jana“, objašnjava zamenica matičara matične službe u Nišu Vesna Đikić.

U Nišu se ne pamti da je neko ime odbijeno, pa se u ovom gradu mogu upoznati i Tihi i Ezel i Rambo, ali i – Bekam.

- Advertisement -

Izvor: mondo.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img