Porodica, braća i sestre: Da li redosled rođenja zaista utiče na našu ličnost

Postoje brojni stereotipi o nastarijem detetu, srednjem i najmlađem. Ali, da li su to samo mitovi ili postoji istina u tvrdnjama da redosled dolaska na svet utiče na karakter.

Teorija o redosledu rođenja kaže da to kada smo došli na svet utiče na našu ličnost, našu inteligenciju, pa čak i na uspeh koji ćemo postići u životu.

Ali, da li zaista postoje određene karakteristike koje su povezane s tim kada smo rođeni?

- Advertisement -

Doktor i radio voditelj doktor Radha Modgil objašnjava za BBC.

Potraga za utočištem

Iako to možda ne shvatate, verovatno upijate neke stereotipe, kaže teorija redosleda rođenja.

Prema njoj, redosled po kome je dete rođeno utiče na njegovu ili njenu ličnost.

Neki od najuticajnijih ideja u ovoj studiji predložio je Alfred Adler, austrijski doktor i psihoterapeut koji je živeo krajem 19. i početkom 20. veka.

Adler je bio srednje dete, drugo od sedmoro dece. Želeo je da razume zašto deca koja odrastaju u istoj porodici imaju različite ličnosti.

- Advertisement -

Trebalo bi da vam kažem da sam najmlađi od četvoro i obećavam vam da neću biti pristrasan.

Godine 1927., Adler je uspostavio teoriju da redosled rođenja veoma utiče na razvoj ličnosti, jer roditelji tretiraju decu različito prema tome da li su nastarija ili najmlađa.

Takođe je verovao da roditelji koji upoređuju braću i sestre stvaraju osećaj inferiornosti. Od tada, istraživači su razvili ideje oko karakteristika koje ljudi imaju u zavisnosti od toga kada su rođeni.

Najstarije dete

Na primer, za starije dete se misli da će udovoljavati ljudima: biće odgovorno, pouzdano, oprezno, ali želeće i da ima kontrolu.

Tradiconalno se misli da starije dete dobija više roditeljske pažnje, tako da kada stigne sledeće dete, one se često oseća zapostavljenim i manje je u centru pažnje.

Starija deca koja su kasnije postala poznata su i britanski premijer Vinston Čerčil i autorka romana o Hariju Poteru, Dž.K. Roling.

- Advertisement -

Srednje dete

Srednje dete je često izostavljeno, ignorisano, pa se oni trude da budu mirotvroci.

Trude se da se prilagode u ono što je starije dete već uzelo, koje je našlo tu porodičnu nišu.

Srednja deca koja su postala poznata su i Bil Gejts i pevačica Madona.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img