RođenDARivanje pokrenulo trku pesnika – čitanje i knjige kao inspiracija

Na portalu Detinjarije rođendan se slavio darivanjem, a među najmaštovitijim bili su pesnici

Kreativnost i mašta, zajednički rad i porodični tim – to je bilo dovoljno da se na našem rođenDARivanju nađu najbolje pesmice koje smo do sada imali priliku da pročitamo a koje su bile inspirisane baš knjigama i čitanjem.

Kada bismo svakog dana podelili po jednu pesmicu koju su naši drugari napisali – mogli bismo stvarno da uživamo duuugo, dugo – što ćemo i uraditi. Detinjarije će, kao i do sada, biti mesto na kom će se neći vaši kreativni radovi i umetnička dela – među kojima će pesme imati posebno mesto.

- Advertisement -

Podelićemo ih kako bi svi videli šta može mašta kad izađe na sunce 🙂

Među pobedničkim pesmama, koje je Kreativni centar nagradio knjigom, našle su se sledeće – pročitajte ih:

Pesma neverbalnog dečaka sa autizmom i ADHD- om.
Ko to kaže❤️
Ko to kaže da je tuga?
Ko to kaže da je mrak?
Ko to kaže da ne umem?
Ko to kaže da sam slab?
Ne mislite, dragi ljudi,
da za ljubav nemam grudi!
Ne misli, moj mili svete,
da ja ne znam tvoje teme!
I dok mislim o tom svetu,
koji ne zna ko sam ja,
koji misli da ne poznam
neka prosta:“zašto“, „gde“ i „kad“,
u mojoj se duši zbiva
ono što svak’ živi sniva,
u mome je kriku sreća
zbog života i proleća
Napisala: Milena Bošković


Kad je stvarnost mnogo tesna
I ne može da se diše
Svakog od nas čeka pesma
Da je čita il napiše
Kad nas snađe kakva muka
Suzne oči, puna glava
tu je pesnikova ruka
da ustreptalost uspava
Tu su reči tople, pune,
Što nam svima znače mnogo
Naših misli zvučne strune

Da opuste srce strogo.

Napisala: Gala Bogosavljević


Читање је јако важно да би дете било снажно.
Када дете чита лако – е, то значи да је јако.
Јако срцем, јако умом,
Јако душом и разумом.
Дете које књиге воли
Никад глава не заболи.

Napisala: Nevena Dučić

- Advertisement -

Knjiga leči dušu
Knjiga leči dušu to ne znaju svi,
Šta sve knjige nama rade,
Zašto ih imamo mi.
Ja pre nisam volela da čitam sat ili dva,
Drame, romanse, horori, komedije,
Ružno mi je bilo, verujete mi.
Zašto bismo čitali,
Puno slova, krivih, pravih, čudnih, ludih,
Zbunjivalo me je to.
Ali kada sam jednoga dana probala da čitam,
Bilo mi je nekako zanimljivo,
Kao da sam ja izgubila cipelicu,
Kao da sam ja bežala od vuka,
Kao da sam ja svi ti likovi,
Mali, veliki, strašni ili smešni.
Probajte da čitate bilo koju knjigu, 
Tužnu, smešnu, malu ili veliku.
Naći ćete se u nekoj verujute mi svi,
Kao što sam se i ja,
Tako ćete se i vi.

Napisala: Gordana Krkljuš


Knjige nisu tek slike i slova,
strane su krila do sveta iz snova
uz priče raste i mašta moja,
dok učim o svetu prepunom boja.
Svaka je knjiga avantura nova,
i mogu da budem šta god poželim
tu nas povezuje zlatna nit slova,
koju s porodicom volim da delim.
Kroz pesme i priče učim da znam
šta oseća srce, šta misli glava,
u maminom krilu najsrećnija sam

dok čita mi bajke kad mi se spava.

 

Napisala: Ena Ramić Miljković


spot_img

Najnovije

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Dijabetes kod dece – uzroci i lečenje

Kada se priča o šećernoj bolesti većina prvo pomisli na bake i deke, ali kao i većina bolesti koje ne biraju uzrast, dijabetes se javlja i kod dece.

Danas je svetski dan borbe protiv dijabetesa

Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img